Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU Uputstvu za prirpemu programskog budzeta za 2021. koji je ažuriran u septembru 2020. godine u programu 11 je dodata nova programska aktivnost 0009 - funkcionisanje lokalnih ustanova socijalne zastite, a u "Ciljevi programa i programskih aktivnosti i lista uniformisanih indikatora za programsku strukturu budzeta - predlog za gradove, opštine i gradske opštini u republici Srbiji" koji je na sajtu Ministarstva finansija objavljen 1.10.2020. godine nema ciljeva i indikatora za program 11, PA 0009 koja je od ove godine dodata. Takođe u obrascima za programski budzet 2021. u padajućem meniju nema izbora za ovu programsku aktivnost. Da li imaju noviji obrasci gde je u programu 11 ima izbor za programsku aktivnost 0009 i koji su ciljevi i idikatori za ovu novu programsku aktivnost?
Imajući u vidu da je u slučaju kod programske aktivnosti „Funkcionisanje lokalnih ustanova socijalne zaštite“ - u pitanju transfer ustanovi socijalnog rada, u skladu sa Uputstvom za izradu programskog budžeta nije nužno da definišete ciljeve i indikatore.
Ovde citiramo Uputstvo za izradu programskog budžeta, strana 15, treći pasus:
Kako je fokus programskog budžeta na korišćenju informacija o ishodima programskih aktivnosti i projekata, kao i kvantiteta, kvaliteta i efikasnosti pružanja javnih usluga, nije potrebno definisati ciljeve i pokazatelje učinka za programske aktivnosti tipa:
Takođe, kada je reč o dokumentu koji se odnosi na ciljeve programa i PA i indikatore, treba imati u vidu da se ne mora držati te liste (ona je samo predložena i služi kao ispomoć i orijentacija), jer osnovni pristup jeste da svaka JLS samostalno definiše ciljeve i indikatore u skladu sa svojim planskim dokumentima, i naravno, na način definisan u Uputstvu za izradu programskog budžeta Ministarstva finansija.
Postavljena lista koja se nalazi na na sajtu MFIN, je sa datumom 01.10.2019. godine, dakle nije u međuvremenu ažurirana (pretpostavljamo iz istog razloga, uniformna struktura u međuvremenu evoluira, a lista ciljeva i indikatora se koristi orijentaciono).
Preporučujemo da se kao orijentir koristi uniformna struktura koja je data u Aneksu 5 Uputstva - za koju je ispravno konstatovano da je ažurirana septembra ove godine.
Kako je SKGO dostavila obrazac za pripremu programskog dela budžeta ranije tokom leta ove godine, to onda nova PA na koju se referiše, nije ušla u obrazac.
Sa druge strane, u novom informacionom sistemu za kontrolu izvršenja budžeta JLS (KIBJLS), za koji su instrukcije dobile sve JLS od Uprave za trezor i u koji su sve JLS u obavezi da unesu budžet za 2021. godinu – izvršena su prilagođavanja za uniformnu programsku strukturu budžeta JLS (programi i PA) u skladu sa ažuriranjem Uputstva (Aneksa 5) od septembra 2020. Takođe, sistem (KIBJLS) omogućava da se „ručno“ unose i projekti.
Ukoliko u konkursnoj dokumentaciji nisu navedeni dodatni/rezervni kriterijumi za rangiranje osim cene, a ponuđene cene bez PDV-a su iste kod oba ponuđača koji ispunjavaju kvalitativni kriterijum za izbor, šta u tom slučaju preduzeti, odnosno kako rangirati ponude (i ukoliko je to žrebanje da li taj postupak sprovodi Portal jabnih nabavki)?
Članom 144. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019; u daljem tekstu Zakon), kojim su regulisani uslovi za dodelu ugovora, u stavovima 5. i 6. propisano je da ako postoje dve ili više ponuda koje su primenom kriterijuma za dodelu ugovora jednake, naručilac će ugovor dodeliti u skladu sa rezervnim kriterijumima. Ako i nakon primene rezervnih kriterijuma postoje dve ili više ponuda koje su jednako rangirane, naručilac će dodeliti ugovor ponuđaču koji bude izvučen putem žreba.
U konkretnoj situaciji, budući da nisu predviđeni rezervni kriterijumi, pravilo je da će naručilac dodeliti ugovor ponuđaču koji bude izvučen putem žreba.
Postupak žrebanja se ne sprovodi putem Portala javnih nabavki, već kao i do sada – naručilac bi trebalo da u konkursnoj dokumentaciji predvidi način postupanja u slučaju ako su sve ponude jednake, odnosno način pozivanja ponuđača i sprovođenje postupka žrebanja, te će taj postupak i rezultat žrebanja opisati u okviru Izveštaja o postupku javne nabavke i Odluke o dodeli ugovora.
Da li u sistematizaciji radnih mesta u lokalnoj upravi može da se predvidi radno mesto stručnog nadzora u oblasti infrastrukture? Do skoro je bilo takvo radno mesto sistematizovano, i zvanje je bilo samostalni stručni saradnik za vršenje stručnog nadzora.
Čan 153. Zakona o planiranju i izgradnji propisuje da investitor obezbeđuje stručni nadzor u toku građenja objekta, odnosno izvođenja radova za koje je izdata građevinska dozvola.
Stručni nadzor obuhvata: kontrolu da li se građenje vrši prema građevinskoj dozvoli, odnosno prema tehničkoj dokumentaciji po kojoj je izdata građevinska dozvola; kontrolu i proveru kvaliteta izvođenja svih vrsta radova i primenu propisa, standarda i tehničkih normativa, uključujući standarde pristupačnosti; kontrolu i overu količina izvedenih radova; proveru da li postoje dokazi o kvalitetu građevinskih proizvoda, opreme i postrojenja koji se ugrađuju; davanje uputstava izvođaču radova; saradnju sa projektantom radi obezbeđenja detalja tehnoloških i organizacionih rešenja za izvođenje radova i rešavanje drugih pitanja koja se pojave u toku izvođenja radova.
Stručni nadzor može da vrši lice koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom za odgovornog projektanta ili odgovornog izvođača radova.
Stručni nadzor za izgradnju objekata može da vrši lice koje ispunjava uslove iz stava 3. ovog člana i koje je zaposleno u privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu ili kod preduzetnika koji poseduje rešenje o ispunjenosti uslova za izradu tehničke dokumentacije ili izvođenje radova na toj vrsti objekata, u skladu sa ovim zakonom.
U vršenju stručnog nadzora na objektu ne mogu da učestvuju lica koja su zaposlena u privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu ili preduzetničkoj radnji koje je izvođač radova na tom objektu, lica koja vrše inspekcijski nadzor, kao i lica koja rade na poslovima izdavanja građevinske dozvole u organu nadležnom za izdavanje građevinske dozvole.
Čitajući pažljivo ove odredbe možemo zaključiti da stručni nadzor može da vrši lice:
koje ima odgovaraću stručnu spremu i licencu ikoje je zaposleno u firmi (privredno Društvo/preduzetnik) koja je registrovana za izradu tehničke dokumentacije i
koje nije inspektor odnosno koje ne radi na izdavanju građevinskih dozvola.
Iz svega navedenog zaključujemo da, s obzirom na to da uprava nije privredno društvo odnosno da ne može da se registruje za izradu tehničke dokumentacije, samim tim ne može ni da zapošljava lice kome je u opisu posla vršenje tehničke kontrole.
Smatramo da ove usluge uvek treba outsource-ovati. Dok su postojale direkcije, koje su bile registrovane i za izradu projekata, one su imale zaposlene koji su mogli da vrše poslove nadzora.
Da li teritorijalni sportski savez može, od sredstava koja za svoj godišnji program rada dobija iz budžeta lokalne samouprave, da kupi novo ili polovno putničko kombi vozilo za sopstvene potrebe (i potrebe svojih članova) i da li može da izvrši izmenu (rebalans) finansijskog plana u toku godine, kako bi predvideo tu vrstu rashoda, ako ona nije bila predviđena finansijskim planom koji je dat u okviru godišnjeg programa prilikom konkurisanja za sredstva?
Teritorijalni sportski savez može da, od sredstava za godišnji program, izvrši nabavku novog ili polovnog putničkog kombi vozila.
Naime u obrascu 1. kojim se pravdaju budžetska sredstva za godišnje programe sportskih organizacija pod tačkom 31. predviđena je kupovina i iznajmljivanje vozila.
Obrazac 1. je sastavni deo Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta.
Naravno potrebno je imati u vidu da sredstva namenjena za godišnji program moraju biti realizovana do 31. decembra tekuće godine a takođe i to da ukoliko iznos predviđen za ovu svrhu prevazilazi godišnji iznos za koji je neophodno da se početkom godine planom predvidi procedura javne nabavke te da se kroz postupak javne nabavke izvrši kupovina ovog dobra.
Zakonom o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019) u članu 27. navedeno je da se za nabavku dobara čija je procenjena vrednost 1.000.000,00 dinara ili veći, obavezno se vrši postupak javne nabavke.
U izmenama idopunama Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta - (,,Službeni glasnik RS”, br. 64/16 i 18/2020), navedeno je da je moguće izvršiti izmenu – rebalans finansijskog programa.
U članu 40, stav 3. se navodi – „Izmene finansijskog plana raspodele odobrenih sredstava za realizaciju programa van slučajeva iz stava 1. ovog člana, nosilac godišnjeg programa može da izvrši samo ukoliko pre realizacije promene podnese Ministarstvu revidirani finansijski plan programa i dobije prethodnu saglasnost Ministarstva“. Obzirom da se u ovom članu Pravilnika navodi „ministarstvo“ u Pravilniku o odobravanju i finansiranju programa kojima se zadovoljavaju potrebe i interesi građana u jedinici lokalne samouprave – koje je jedinica lokalne samouprave morala da uskladi sa najnovijim pravilnikom (u skladu sa članom 138, stav 1. Zakona o sportu, „Službeni glasnik RS“, broj 10/16.), bilo bi navedeno „opština“ ili „grad“.
Ovo posebno naglašavamo jer prema našim saznanjima jedan broj jedinica lokalne samouprave nije uskladio svoje pravilnike, te samim tim mogućnost ovakve izmene godišnjeg plana po starom pravilniku nije moguće.
U situaciji kada jedinica lokalne samouprave eventualno da saglasnost (ali nije u obavezi da prihvati izmenu finansijskog dela godišnjeg plana), tek nakon toga može da se realizuje konkretna izmena.
Da li Opštinsko veće može da ne izabere ni jednog od dva kandidata koja su se prijavila na konkurs za načelnika OU, iako oba ispunjavaju sve tražene uslove? Šta se u tom slučaju dešava?
U skladu sa članom 95. Zakona o zaposlenima u AP i JLS javni konkurs za popunjavanje položaja oglašava pokrajinski organ nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće opštine, grada ili gradske opštine. Pre oglašavanja javnog konkursa za popunjavanje položaja nadležan pokrajinski organ, odnosno Veće obrazuje konkursnu komisiju.
Dalje se u članu 96 zakona kaže da izborni postupak sprovodi konkursna komisija od tri člana. Najmanje jedan član komisije mora imati stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, jedan član koji je stručan u oblasti za koju se popunjava položaj i službenik koji obavlja poslove iz oblasti upravljanja ljudskim resursima. Po okončanom izbornom postupku konkursna komisija sastavlja listu od najviše tri kandidata koji su sa najboljim rezultatom ispunili merila propisana za izbor.
U skladu sa članom 97 listu kandidata konkursna komisija dostavlja organu autonomne pokrajine nadležnom za postavljenje na položaj, odnosno Veću. Organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće donosi odluku o izboru kandidata u roku od 15 dana od dana prijema liste kandidata. Ako je konkursna komisija utvrdila da nijedan kandidat nije ispunio merila propisana za izbor, organu autonomne pokrajine nadležnom za postavljenje na položaj, odnosno Veću ne može biti predložen kandidat za postavljenje na položaj. Organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće nije obavezno da izvrši izbor kandidata sa liste za izbor, ali je dužno da o razlozima za to obavesti sve učesnike konkursa pisanim putem i na internet prezentaciji autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave. Ako organu autonomne pokrajine nadležnom za postavljenje na položaj, odnosno Veću ne bude predložen kandidat za postavljenje na položaj ili ako organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće ne postavi predloženog kandidata, sprovodi se novi javni konkurs.
Shodno odredbama zakona o neuspehu javnog konkursa javni konkurs nije uspeo između ostalo ako organ autonomne pokrajine nadležan za postavljenje na položaj, odnosno Veće ne donose odluku o izboru kandidata u roku od 15 dana od dana prijema liste kandidata (član 110. stav 1 tačka 5 zakona).