Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa bi se primenio postupak pregovaranja bez objavljivanja, da li prvobitna nabavka mora u svojoj procenjenoj vrednosti da sadrži i vrednost pregovaranja?
Kada se govori o prvobitnoj nabavci verovatno se misli na primenu člana 61. stav 7. ZJN, po kojem „Javni naručilac može da sprovodi pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva ako u otvorenom postupku, odnosno restriktivnom postupku nije dobio nijednu ponudu ili su sve ponude neodgovarajuće, odnosno nijednu prijavu ili nijednu odgovarajuću prijavu, pod uslovom da početni uslovi javne nabavke nisu bitno izmenjeni“. U konkretnosm slučaju, ne može se unapred znati da se neće dobiti nijedna ponuda ili da će one biti neodgovarajuće pa prema tome ni da li bi ponude koje bi dobili u pregovaračkom postupku prelazile prvobitno određenu procenjenu vrednost predmeta javne nabavke i time dovele do onoga što je nazvano „vrednost pregovaranja“. Pri tome treba imati u vidu i odredbu člana 146. stav 2. ZJN, da naručilac može da dodeli ugovor ponuđaču čija ponuda sadrži ponuđenu cenu veću od procenjene vrednosti javne nabavke, i člana 152. stav 7. „Obaveze koje naručilac preuzima ugovorom o javnoj nabavci moraju da budu ugovorene u skladu sa propisima kojima se uređuje budžetski sistem, odnosno raspolaganje finansijskim sredstvima“.
Kako novi Zakon propisuje elektronski način podnošenja ponuda, da li to znači da se rok za podnošenje ponuda uvek može skratiti za 5 dana?
U principu da, ali treba imati u vidu da se nekada traže uzorci koji se dostavljaju poštom/neposredno ili menica za ozbiljnost ponude.
Da li se pragovi do kojih se ne primenjuje ZJN odnose na vrednost pojedinačne javne nabavke ili se odnose na vrednost svih istovrsnih nabavki na godišnjem nivou, što je bio slučaj po starom ZJN?
Pragovi se odnose na vrednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou, iako sam ZJN ne propisuje više pojam istovrsnosti, već se u odgovarajućim odredbama navodi da se nabavka ne može deliti sa ciljem izbegavanja primene ZJN.
Kako se određuje istovrsnost nabavki po novom Zakonu. Konkretno da li su iste nabavke: nabavka ličnog pratioca deteta, nabavka dnevnog boravka za decu sa smetnjama u razvoju i recimo nabavka pomoći u kući starim licima, ako su npr. sve nabavke pojedinačno sa po 8 miliona procenjene vrednosti kako ih sprovoditi?
ZJN ne uređuje, kao ni prethodni, pitanje istovrsnosti ovih usluga. Dakle, pitanje je procene nadležnih organa da li su usluge „istovrsne“, te je preporuka da se smatraju istovrsnim (pre svega, ukoliko je isti krug „potencijalnih ponuđača“ za sve ove navedene usluge). Praksa kontrolnih organa je do sada bila da se oslanjaju na definiciju iz člana 64. stav 4. ZJN iz 2012. godine i verovatno će se nastaviti sa takvom praksom, da je „istovrsna javna nabavka nabavka koja ima istu ili sličnu namenu, pri čemu isti ponuđači u odnosu na prirodu delatnosti koju obavljaju mogu da je ispune“. Pri tome, uvek treba imati u vidu i odredbe člana 29. stav 2. novog ZJN „Određivanje procenjene vrednosti predmeta javne nabavke ne može da se vrši na način koji ima za cilj izbegavanje primene ovog zakona, niti u tom cilju može da se vrši podela predmeta javne nabavke na više nabavki“, što je inače sadržavao u sličnoj formi i već pomenuti član 64. stav 4. ZJN iz 2012. godine.
Da li se za ugovor o delu gleda celokupan iznos sa porezima i doprinosima, da bude manji od 1.000.000 dinara bez PDV-a na godišnjem nivou, da se ne bi sprovodila javna nabavka pošto prelazi iznos od 40.000 dinara iznad 1.000.000 dinara za decembarski koji se isplaćuje u januaru?
Da, uzima se u obzir iznos sa porezima i doprinosima (vrednost bez PDV-a).