Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePredmet iz 2019. godine koji nije rešen, nadovezuje se sa tematikom predmeta iz 2020. godine, za isto lice su otvoreni predmeti. Da li se mogu i na koji način da spojiti ova dva predmeta i doneti konačno rešenje u postupku?
Prema odredbama iz člana 95. Zakona o opštem upravnom postupku (“Sl. glasnik RS”, br. 18/16 i 95/18 – autentično tumačenje) predviđeno je spajanje više upravnih stvari u jedan postupak:
(1) Organ može da pokrene i vodi jedan postupak sa više stranaka čija se prava ili obaveze zasnivaju na istom ili sličnom činjeničnom stanju i istom pravnom osnovu, ako je stvarno nadležan da odlučuje o njihovim upravnim stvarima.
(2) Pod istim uslovima jedna ili više stranaka mogu da ostvare više različitih zahteva u jednom upravnom postupku.
U konkretnom slučaju može se zaključiti da je predmet vođen iz 2019. nerešen, a da se za isto lice i isto ili činjenično stanje vodi novi predmet iz 2020. godine.
Imajući u vidu odredbe iz člana 95. Zakona o opštem upravnom postupku, ukoliko se radi o pravima i obavezama koja se zasnivaju na istom ili sličnom činjeničnom stanju i istom pravnom ostnovu, a isti organ je stvarno nadležan da postupa, nema smetnji da se oba predmeta spoje odukom organa u formi zaključka. Stranka/e nemaju pravo žalbe na zaključak o spajanju postupka. Reč je o mogućnosti koju koristi organ radi ostvarenja efikasnosti u postupku.
Da li je IRK nadležna za odlaganje upisa deteta u predškolsku ustanovu i da li iam pravo da odbaci zahtev, s obzirom da je dete navršilo 5 godina života i prema Zakonu o predškolskom obrazovanju nije u obavezi da bude uključeno u sistem obrazovanja?
Član 17. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, propisuje da u predškolsku ustanovu može da se upiše dete na zahtev roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika. U predškolsku ustanovu upisuje se svako dete u godini pred polazak u školu. Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik čije dete nije obuhvaćeno vaspitno-obrazovnim radom u predškolskoj ustanovi, dužan je da upiše dete starosti od pet i po do šest i po godina u predškolsku ustanovu, radi pohađanja pripremnog predškolskog programa. Ne postoji pravni osnov za odlaganje upisa deteta u obavezni pripremni predškolski program.
S obzirom da se navodi da dete ima pet godine, zakonom nije propisana obaveznost pohađanja predškolske ustanove, pa samim tim Komisija nema osnova za odlaganje upisa. Za upis u predškolsku ustanovu deteta starosti do pet i po godina potrebno je da roditelj podnese zahtev za upis u predškolsku ustanovu.
Prilikom razmatranja zahteva roditelja treba voditi računa o tome koliko će dete biti staro u septembru mesecu, kada počinje nova radna godina za pohađanje pripremnog predškolskog program koji je obavezan.
Kod utvrđivanja prava na platu po prestanku funkcije u skladu sa članom 56. Zakona o platama državnih službenika i nameštenika, u trajanju od tri meseca od dana prestanka funkcije, da li se ovo pravo odnosi i na funkcionere kojima funkcija prestaje istekom mandata, odnosno perioda na koji su izbrani?
Članom 13. Zakona o zaposlenima u AP i JLS predviđeno je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave u slučaju: 1) isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen; 2) podnošenja ostavke; i 3) razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Članom 14. istog zakona predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona. Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Dakle, funkcioner kome prestane funkcija protekom vremena na koju je izabran, postavljen ili imenovan ima pravo na naknadu plate tri meseca od dana prestanka funkcije.
Da li je potrebno ponovno mišljenje IRK u vezi sa IOP 2 programom na kraju osmog razreda, povodom upisa u srednju školu u redovnom odeljenju? Postoje podaci da nije potrebna ponovna saglasnost IRK za dalji razvoj IOP 2 u tranzicionim razredima (peti, prvi razred srednje škole).
Za učenika koji se u osnovnoj školi obrazovao po individualnom obrazovnom planu sa prilagođenim ishodima (IOP2), a koji je upisao srednju školu, nije neophodan ponovni izlazak na Komisiju. Na osnovu praćenja napredovanja učenika, Tim za inkluzivno obrazovanje srednje škole koju je učenik upisao procenjuje koja vrsta podrške je potrebna učeniku.
Značajnu pomoć prilikom prikupljanja podataka o detetu srednja škola može da dobije od osnovne škole koju je učenik pohađao. Pravilnik o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje. ("Sl. glasnik RS", br. 74/2018) članom 12. propisuje da u cilju pripreme ustanove i ostvarivanja kontinuiteta podrške, Tim za dodatnu podršku učeniku iz ustanove koju pohađa učenik je u obavezi da najmanje tri meseca pre prelaska učenika u drugu ustanovu uspostavi saradnju sa Timom ustanove u kojoj učenik nastavlja da stiče obrazovanje. Saradnja ustanova traje najmanje još tri meseca od trenutka uključivanja u drugu obrazovnu ustanovu. Na osnovu prikupljenih podataka i praćenja napredovanja učenika, Tim planira odgovarajuće mere podrške. Dešava da učeniku nije potreban IOP2 za sve nastavne predmete za koje je imao u osnovnoj školi ili obrnuto, ili da je potrebna još neka dodatna podrška.
U slučaju da je učeniku potrebna još neka vrsta podrške iz sistema obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite, ustanova ili roditelj podnose zahtev Komisiji koja vrši procenu i na osnovu toga donosi Mišljenje u kome se nalaze predložene mere.
Da li je moguće utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu u situaciji kada je podnet zahtev za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu za stan, koji je u privatnoj susvojini fizičkih lica, dok je na objektu u kome je navedeni stan evidentiran upisano kao držalac DOO. Zemljište predstavlja svojinu Republike Srbije. Predmetno zemljište je obuhvaćeno Ugovorom o regulisanju međusobnih odnosa vezanih za preuzimanje, čuvanje i privremeno korišćenje nepokretnosti u državnoj svojini, zaključenim između Opštine i RS.
Članom 70. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da je zemljište za redovnu upotrebu zemljište ispod objekta i zemljište oko objekta, koje ispunjava uslove za građevinsku parcelu i koje po sprovedenom postupku, u skladu sa ovim zakonom, postaje katastarska parcela. S obzirom na to, da stan po Zakonu o planiranju i izgradnji nije objekat, već je to posebni deo objekta, utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu za stan, na žalost nije moguće.
Dakle, u ovom konkretnom slučaju trebalo bi utvrditi zemljište za redovnu upotrebu za ceo objekat, a nikako samo za stan. Takođe, savetujemo da se proveri šta piše u ugovoru o kupoprodaji stana, tj. da li u ugovoru piše da se prenosi i pravo korišćenja na zemljištu srazmerno površini stana. Ako se to u ugovoru spominje onda treba samo to da se sprovede u RGZ-u.