Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li radni odnos prestaje imenovanom i postavljenom licu danom potvrđivanja mandata za odbornika ako istog dana podnese na sednici Skupštine opštine usmenu ostavku?
Članom 30. stav 3. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon) propisano je da „danom potvrđivanja odborničkog mandata licima koje je imenovala, odnosno postavila skupština jedinice lokalne samouprave, prestaje funkcija na koju su imenovani, odnosno postavljeni“.
Ostavka odbornika predstavlja jedan od načina za prestanak prethodno potvrđenog mandata odbornika pre isteka vremena na koje je odbornik izabran, propisan članom 67. stav 1. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, broj 14/22).
Iz navedenog proističe da donošenjem odluke od strane skupštine jedinice lokalne samouprave o potvrđivanju odborničkih mandata nastupaju pravne posledice iz člana 30. stav 3. Zakona o lokalnoj samoupravi, te naknadni prestanak potvrđenog mandata, pa makar bio i istog dana, podnošenjem usmene ostavke na sednici skupštine jedinice lokalne samouprave u skladu sa članom 68. stav 4. Zakona o lokalnim izborima, nema nikakvog uticaja na nastupanje navedene pravne posledice.
Ukazujemo na to da iz formulacije člana 30. stav 3. Zakona o lokalnoj samoupravi, da funkcija prestaje danom potvrđivanja odborničkog mandata, proističe da pravna posledica ima dejstvo na ceo dan kada je doneta odluka o potvrđivanju mandata, a ne samo od trenutka donošenja odluke o potvrđivanju mandata.
Radni odnos na nedređeno vreme je zasnovan 3. jula 2023. godine. Rešenjem je određeno 16 dana godišnjeg odmora, za period od jula do kraja decembra 2023. godine. Da li se ima pravo na preostalih 16 dana odmora (druga polovina) za period od januara do juna 2024. godine?
Član 69. Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje) kaže da u svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana. Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu. Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u JLS („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022) su članom 17. propisana merila za utvrđivanje dužine godišnjeg odmora.
Članom 72. Zakona o radu predviđeno je da zaposleni ima pravo na dvanaestinu godišnjeg odmora iz člana 69. ovog zakona (srazmerni deo) za svaki mesec dana rada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos ili u kojoj mu prestaje radni odnos.
Dakle, srazmerni godišnji odmor se utvrđuje u kalendarskoj godini srazmerno vremenu provedenom u radnom odnosu, u ovom slučaju u 2023. godini, dok će mu se za 2024. godinu utvrditi pun odmor za tu godinu.
Da li načelnik opštinske uprave može biti penzioner?
Članom 47. stav 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da se radna mesta službenika dele na položaje i izvršilačka radna mesta, u zavisnosti od složenosti poslova, ovlašćenja i odgovornosti.
Članom 48. stav 3. istog zakona predviđeno je da su u jedinici lokalne samouprave i gradskoj opštini, položaji u smislu odredaba ovog zakona, radna mesta načelnika gradske, opštinske, odnosno uprave gradske opštine i njihovih zamenika.
Članom 158. stav 1. tačka 1) istog zakona predviđeno je da službeniku prestaje radni odnos po sili zakona danom navršenja 65 godina života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja. Dakle, korisnici penzije stariji od 65 godina ne mogu biti raspoređeni na službenička radna mesta, kao ni postavljeni na položaj načelnika uprave.
Da li lice koje je obavljalo funkciju pomoćnika predsednika opštine, a koje je razrešeno sa funkcije raspuštanja skupštine i konstituisanja Privremenog organa, a koje se opredelilo za 3 mesečne naknade u skladu sa Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, ima pravo na naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor?
Član 14. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) glasi:
“Funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije.
Pravo iz stava 1. ovog člana može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Funkcioner pravo iz st. 1. i 2. ovog člana ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog člana, po zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo iz člana 4. ovog zakona.
Zahtev iz stava 5. ovog člana funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, s tim što pravo iz stava 3. ovog člana ostvaruje počev od narednog dana od dana prestanka funkcije.
Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.”
Članom 76. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđeno je da je u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora i da ta naknada ima karakter naknade štete.
Dakle, u ovom konkretnom slučaju funkcioner će imati pravo na naknadu štete za neiskorišćeni godišnji odmor po prestanku radnog odnosa, što je u ovom slučaju prestanak prava na naknadu plate po prestanku funkcije.
Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave predviđeno je da Kadrovski plan usvaja Skupština gradske opštine istovremeno sa Odlukom o budžetu. Imajući u vidu trenutnu sistuaciju i privremeno finansiranje za naredni period, da li je obavezno da se do kraja 2023. godine donese Kadrovski plan za 2024. godinu?
Članom 77. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da se nacrt kadrovskog plana priprema u skladu sa budžetskim kalendarom, istovremeno sa nacrtom budžeta autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, tako da bude usaglašen sa sredstvima obezbeđenim budžetom. Kadrovski plan za autonomnu pokrajinu usvaja nadležni organ autonomne pokrajine istovremeno sa odlukom o budžetu. Kadrovski plan u jedinici lokalne samouprave usvaja skupština grada, opštine, odnosno gradske opštine istovremeno sa odlukom o budžetu jedinice lokalne samouprave, odnosno gradske opštine.
Članom 46. Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020, 118/2021, 138/2022, 118/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je između ostalog da u slučaju da Narodna skupština, odnosno skupština lokalne vlasti, ne donese budžet u roku utvrđenom budžetskim kalendarom, vrši se privremeno finansiranje u vremenu od najduže prva tri meseca fiskalne godine. Privremeno finansiranje, u smislu navedenog, vrši se najviše do jedne četvrtine iznosa planiranih rashoda i izdataka u aktu o budžetu prethodne fiskalne godine, s tim što raspoređeni rashodi i izdaci u prethodnoj godini po vrstama i namenama ne predstavljaju ograničenje, izuzev za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koje se vrši do nivoa izvršenih rashoda u zadnjem kvartalu prethodne godine. Nadležni izvršni organ lokalne vlasti donosi odluku o privremenom finansiranju.
Dakle, u smislu Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave Kadrovski plan će se doneti istovremeno kada se bude usvajao budžet opštine. Međutim, ukoliko Kadrovski plan iz 2023. godine nije u potpunosti izvršen i postoji mogućnost za zapošljavanje novih lica u smislu propisa o kontrolisanom zapšljavanju u javnom sektoru i obezbeđena su sredstva za novo zapošljavanje, moglo bi se razmotriti donošenje privremenog kadrovskog plana kako bi se omogućilo popunjavanje ovih radnih mesta.