Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li licu koje je zaposleno na neodređeno vreme u ustanovi kulture, nakon imenovanja istog na funkciju predsednika opstine, može da dok mu miruju prava i obaveze bude ponuđen aneks ugovora o radu zbog sistematizacije nove koja je određena shodno Uredbi o katalogu novih radnih mesta?
Članom 79. stav 1. tačka 4) Zakona o radu predviđeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze koje se stiču na radu i po osnovu rada, osim prava i obaveza za koje je zakonom, opštim aktom, odnosno ugovorom o radu drugačije određeno, ako odsustvuje sa rada zbog izbora, odnosno imenovanja na funkciju u državnom organu, sindikatu, političkoj organizaciji ili drugu javnu funkciju čije vršenje zahteva da privremeno prestane da radi kod poslodavca.
Za vreme mirovanja radni odnos traje, ali prava i obaveze iz radnog odnosa se ne ostvaruju sve dok ne prestanu razlozi za mirovanje. U tom smislu, poslodavac zaposlenom može ponuditi aneks ugovora tek nakon što se zaposleni vrati kod poslodavca kod koga su mu mirovala prava iz radnog odnosa.
Što se zaposlenog koji obavlja poslove na određeno vreme tiče, njemu se može odmah ponuditi aneks ugovora o radu.
U vezi sa članom 4. stav 3. Zakona o ozakonjenju objekata, na koji način se, u postupku ozakonjenja objekata, utvrđuje da za neki objekat nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli?
Zakonom o opštem upravnom postupku (“Sl. Glasnik RS”, br. 18/2016 и 95/2018 – autentično tumačenje) je propisano da je organ dužan da pravilno, istinito i potpuno utvrdi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito i pravilno postupanje u upravnoj stvari (član 10).
Činjenice koje su od značaja za postupanje u upravnoj stvari utvrđuju se dokazima (član 116. stav 1. ZUP-a).
Članom 4. stav 3. Zakona o ozakonjenju objekata (“Sl. Glasnik RS”, br. 96/2015 i 83/2018), propisano je da je, izuzetno od stava 2. ovog člana predmet ozakonjenja i objekat izgrađen na osnovu građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta, na kom je prilikom izvođenja radova odstupljeno od izdate građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta a za koji nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja objekata.
Činjenica da nije moguće izdati rešenje o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izgradnja objekata, utvrđuje se na osnovu isprave koju je izdao organ nadležan za izdavanje rešenja o izmeni rešenja o građevinskoj dozvoli, a to znači upravnog akta kojim je odbijen zahtev investitora za izmenu građevinske dozvole.
Polazeći od obaveza javnog preduzeća da u skladu sa članom 22. Zakona o javnim preduzećima dostavlja, nadzorni odbor: „3) usvaja izveštaj o stepenu realizacije godišnjeg, odnosno trogodišnjeg programa poslovanja; 4) usvaja tromesečni izveštaj o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti; b) praćenje realizacije godišnjeg, odnosno trogodišnjeg programa poslovanja. Član 63. propisuje da je javno preduzeće čiji je osnivač RS dužno da ministarstvu dostavlja tromesečne izveštaje o realizaciji godišnjeg, odnosno trogodišnjeg programa poslovanja. Javno preduzeće čiji je osnivač AP ili JLS izveštaj iz stava 1. ovog člana dostavlja nadležnom organu AP, odnosno JLS. Na osnovu izveštaja iz člana 63. stav 2. ovog zakona, nadležni organ AP i JLS sačinjava i dostavlja ministarstvu informaciju o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti. Pored informacije iz stava 2. ovog člana, nadležni organ AP i JLS jednom godišnje dostavlja ministarstvu analizu poslovanja javnih preduzeća, sa preduzetim merama za otklanjanje poremećaja u poslovanju javnog preduzeća. Analiza se dostavlja u roku od 60 dana od završetka kalendarske godine. U skladu sa iznetim, na koji način se postupa po svakom od ovih izveštaja koje dostavlja komunalno preduzeće: kroz preciziranje nadležnog organa da li je to u svim slučajevima Skupština grada ili Gradsko veće shodno članu 46. stav 1. tačke 5a i 5b? Kakve su obaveze nadležnog Odeljenja gradske uprave za komunalne poslove (da li je to priprema Informacije o stepenu usklađenosti i da li se Informacija dostavlja Ministarstvu privrede tromesečno ili na kraju godine)? Da li se svi dokumenti na skupštini obrađuju tromesečno? Da li se Analiza priprema godišnje, uvek ili samo ako ima mera za otklanjanje nepravilnosti u poslovanju? Da li je donosi Gradsko veće ili Skupština grada i dostavlja Ministarstvu privrede?
Što se tiče pitanja u vezi sa nadležnim organom, mišljenja smo da to prevashodno zavisi od načina na koji su definisane nadležnosti organa statutom ili drugim aktom. Važno je istaći da je Zakon o lokalnoj samoupravi definisao skupštinu grada/opštine kao nadležni organ za davanje saglasnosti na program poslovanja (i nadzor nad radom JP), odnosno gradsko/opštinsko veće kao nadležni organ za podnošenje tromesečnih izveštaja o radu JP, odnosno, praćenje realizacije programa poslovanja.
Kada je reč o praćenju realizacije programa poslovanja možemo konstatovati da je uobičajena praksa da kvartalni izveštaj priprema JKP i dostavlja ga veću kao organu nadležnom za praćenje realizacije programa poslovanja, da bi dalje nadležna organizaciona jedinica u upravi (po pravilu Odeljenje za komunalne poslove) pripremila informaciju o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti, koje veće potom prosleđuje skupštini. U praksi najčešće skupština dalje prosleđuje ministarstvu informaciju o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti ali smatram da to može da prosledi i drugi organ obzirom da je nadležnom ministarstvu najvažnije da dobije podatke u određenoj formi i prema uputstvu koje je zvanično objavljeno.
Dakle, Informacija o stepenu usklađenosti planiranih i realizovanih aktivnosti se radi kvartalno i šalje skupštini i ministarstvu, dok Analiza poslovanja javnih preduzeća, sa preduzetim merama za otklanjanje poremećaja u poslovanju javnog preduzeća se radi jednom godišnje i ona predstavlja faktički godišnji izveštaj sastavljen od kvartalnih izveštaja (informacija). Takođe, ukoliko je došlo do poremećaja u poslovanju javnog preduzeća, konkretni razlozi za nastanak poremećaja se moraju navesti u Analizi (npr. osnovni razlozi gubitka, itd.).
Zaposlenom u Opštinskoj upravi je na osnovu drugostepene presude, izrečena kazna kućnog zatvora u trajanju od 1 godine. Da li zaposlenom, s obzirom da je izrečena ova kazna, prestaje radni odnos u OU, u smislu člana 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave? U Zakonu o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera stoji da imenovani, na onovu Odluke direktora uprave može napuštati prostorije u kojima stanuje, radi odlaska na posao, ako krivično delo za koje je osuđen nije u vezi sa radom, te bi, u slučaju da radni odnos ne prestaje po sili zakona zaposleni mogao i dalje dolaziti na posao (pod uslovom da dobije odobrenje).
Članom 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisani su razlozi za prestanak radnog odnosa po sili zakona.
Dakle, službeniku prestaje radni odnos po sili zakona:
Pored razloga iz stava 1. ovog člana službeniku radni odnos prestaje i iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.
Članom 43. Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) je propisano da se učiniocu mogu izreći sledeće kazne:
Članom 45. istog zakona je predviđeno sledeće:
„(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog člana izriče se na pune godine i mesece, a do šest meseci i na dane.
(3) Ako učiniocu krivičnog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud može istovremeno odrediti da će se ona izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje posle učinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinio može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja.
(4) Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora na način predviđen u stavu 3. ovog člana ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.
(5) Osuđenom za krivično delo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu 3. ovog člana“.
S obzirom da je u konkretnom slučaju i dalje reč o kazni zatvora, u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku, imaju se primeniti odredbe člana 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
S obzirom na to da, je Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru prestao da se primenjuje, a bio je osnov za donošenje i primenu Uredbe o internom konkursu, koji su načini da zaposleni kod korisnika budžetskih sredstava zasnuju radni odnos u organima JLS, i obrnuto?
S obzirom da je Zakon o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru („Sl. glasnik RS“, br. 68/15, 81/16-odluka US, 95/18) prestao da se primenjuje 31. decembra 2019. godine prestali su da važe i podzakonski akti doneti na osnovu Zakona, odnosno Uredba o internom konkursu („Sl. glasnik RS“, br. 17/16).
S obzirom na navedeno od 1. januara 2020. godine, više nije moguće sprovoditi interni konkurs za organizacione oblike u sistemu lokalne samouprave koji su bili utvrđeni članom 2. stav 5. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, u skladu sa Uredbom o internom konkursu.
Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/16, 113/17 i 95/18) je propisan način popunjavanja radnih mesta u organima jedinice lokalne samouprave i to trajnim premeštajem, sprovođenjem internog konkursa, preuzimanjem službenika ili zasnivanjem radnog odnosa nakon sprovedenog javnog konkursa. Prema čl. 82. i 84. Zakona, interni konkurs se sprovodi ako se radno mesto ne popuni premeštajem službenika, na kome mogu da učestvuju službenici zaposleni na neodređeno vreme u svim organima, službama i organizacijama iz člana 1. st. 1. i 2. Zakona, kod poslodavca koji oglašava interni konkurs i koji imaju isto zvanje ili ispunjavaju uslove za napredovanje u zvanje u koje je razvrstano radno mesto koje se popunjava. U slučaju neuspeha internog konkursa prema članu 91. stav 1. i 2. Zakona, organ, služba ili organizacija iz člana 1. st. 1. i 2. Zakona, može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. ovog zakona, odnosno iz državnog organa, bez konkursa, službenika koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme. Preuzimanje službenika vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju uz saglasnost službenika koji se preuzima. Prema tome, Zakonom je propisano da se službenik može preuzeti od drugog poslodavca iz člana 4. Zakona kojim je definisano da je poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika u autonomnoj pokrajini je autonomna pokrajina, odnosno poslodavac funkcionera, službenika i nameštenika u jedinicama lokalne samouprave je jedinica lokalne samouprave, kao i iz državnog organa.
U slučaju neuspeha internog konkursa, a poslodavac ne izvrši preuzimanje drugog službenika iz organa jedinice lokalne samouprave, autonomne pokrajine ili državnog organa, u skladu sa članom 82. stav 4. Zakona, obavezno se sprovodi javni konkurs.
Imajući u vidu navedene odredbe Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, zaposleni kod drugih poslodavaca mogu da se prijave na objavljeni javni konkurs za popunjavanje radnih mesta u organu JLS i ukoliko budu izabrani nakon sprovedenog javnog konkursa mogu da zasnuju radni odnos u organu JLS u skladu sa Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave.
S tim u vezi, potrebno je da ukažemo da je novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje regulisano članom 27e st. 34-38. Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS“ br. 54/09, 73/10, 101/10, 101/11, 93/12, 62/13, 63/13 - ispr., 108/13, 142/14, 68/15 - dr. zakon, 103/15, 99/16, 113/17, 95/18, 31/19 i 72/19) i Uredbom o postupku za pribavljanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava („Službeni glasnik RS“, br. 113/13, 21/14, 66/14, 118/14, 22/15, 59/15 i 62/19). Davanje saglasnosti za zasnivanje radnog odnosa regulisano je članom 3. stav 1. Uredbe, a u skladu sa članom 7. Uredbe, zaključak o davanju saglasnosti za popunjavanje slobodnog odnosno upražnjenog radnog mesta donosi Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje ("Službeni glasnik RS", broj 113/13).