Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li lice koje je bilo radno angažovano po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima u ovoj godini, a u novembru prijavljen na određeno radno vreme ima pravo na solidarnu pomoć po osnovu rođenja deteta?
Članom 51. Posebnog kolektivnom ugovorom za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave predviđeno je sledeće:
“Zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć za slučaj:
Članovima uže porodice u smislu ovog člana, smatraju se bračni ili vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik, štićenik i staratelj zaposlenog.
U slučaju da je više članova uže porodice zaposleno kod poslodavca, pravo na solidarnu pomoć za člana uže porodice iz stava 1. tač. 1), 2), 5), 8) i 9) ostvaruje jedan zaposleni.
Duža ili teža bolest odnosno teža povreda u smislu stava 1. tačka 1) ovog člana postoji ako je zaposleni odsutan sa rada najmanje 30 dana neprekidno zbog sprečenosti za rad usled bolesti, odnosno povrede.
Pravo iz stava 1. tač. 1), 2) i 5) ovog člana zaposleni ne ostvaruje za članove uže porodice koji su pravo na pomoć ostvarili kod poslodavca kod koga rade, koji obavljaju samostalnu delatnost ili primaju penziju koja je veća od visine prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike u trenutku podnošenja zahteva.
Solidarna pomoć u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tač. 1)-5) ovog člana priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu organa jedinice lokalne samouprave, a najviše do visine tri prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Solidarna pomoć u slučaju utvrđenom u stavu 1. tačka 6) ovog člana priznaje se porodici i ostvaruje se, po zahtevu člana porodice koji se podnosi u roku od 90 dana od dana kada je nastupio osnov za isplatu solidarne pomoći, najviše do visine dve prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.
Porodicu u smislu stava 7. ovog člana čine bračni i vanbračni partner, deca, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.
Zaposleni može da ostvari pravo na solidarnu pomoć, ukoliko pravo na medicinsko tehnička pomagala, aparate za rehabilitaciju, lekove i dr. nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.”
S obzirom da navedene odredbe predviđaju da pravo na solidarnu pomoć ostvaruje zaposleni, a da u konkretnom slučaju u trenutku rodjenja deteta otac deteta nije bio zaposlen u organima opštine već je bio angažovan van radnog odnosa, to lice neće moći da ostvari pravo na solidarnu pomoć bez obzira što je nakon rodjenja deteta zasnovao radni odnos u organima opštine.
Da li se pri utvrđivanju jubilarne nagrade za 20 godina rada u radnom odnosu, uračunavaju i godine provedene na radu u MUP RS, kao državnom organu?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
S obzirom da je Ministarstvo unutrašnjih poslova državni organ, godine rada kod ovog poslodavca računaće se za jubilarnu nagradu.
Da li funkcioneru kome je prestala funkcija, prestaje istog dana i radni odnos ili tek po isteku roka od tri meseca u kom roku prima nakndu plate? Da li se funkcioner odjavljuje, danom prestanka funkcije, a zatim prijavljuje, priznavanjem prava na naknadu plate u trajanju od 3 meseca?
Članom 13. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018, 114/2021, 92/2023) predviđeno je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave funkcija prestaje u slučaju: 1. isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen; 2. podnošenja ostavke; 3. razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Članom 14. istog zakona predviđeno je da funkcioner po prestanku funkcije ima pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, u visini plate koju je imao u vreme prestanka funkcije. Ovo pravo može se izuzetno produžiti do tri meseca ukoliko u tom vremenu funkcioner stiče pravo na penziju. Takođe, to pravo prestaje pre isteka roka od tri meseca, zasnivanjem radnog odnosa ili sticanjem prava na penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Funkcioner ovo pravo ostvaruje kod poslodavca kod koga je ostvarivao prava po osnovu radnog odnosa u trenutku prestanka funkcije. Pravo, po podnetom zahtevu funkcionera, utvrđuje nadležni organ, odnosno radno telo skupštine koje je utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine. Zahtev funkcioner može uputiti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije. Funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka rokova u kojima funkcioner ostvaruje pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Dakle, po pravilu, funkcioneru sa prestankom funkcije prestaje i radni odnos. Međutim, ukoliko koristi pravo na naknadu plate u trajanju od tri meseca, radni odnos će mu prestati istekom roka od tri meseca, kada će se izvršiti i odjava sa obaveznog zdravstvenog osiguranja. Smatramo takođe da prilikom prestanka nema potrebe posebno odjavljivati pa prijavljivati to lice na obavezno socijalno osiguranje, već samo izvršiti odjavu kada istekne pravo na naknadu plate.
Da li zaposleni može da bude premešten na drugo radno mesto, u niže zvanje, bez njegove saglasnosti.?
Saglasno članu 32. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 113/2017 – dr. zakon, 95/2018, 114/2021, 92/2023) službenik je dužan da prihvati odgovarajuće radno mesto na koje je prema odredbama ovog zakona trajno ili privremeno premešten. U članu 112. istog zakona se, između ostalog, kaže da službenik u jedinici lokalne samouprave može, zbog potrebe rada, biti trajno ili privremeno premešten na drugo odgovarajuće radno mesto u drugi organ, službu ili organizaciju kod istog poslodavca i da za premeštaj službenika zbog potrebe rada nije potrebna suglasnost službenika. Odgovarajuće radno mesto jeste ono radno mesto čiji se poslovi rade u istom zvanju kao poslovi radnog mesta sa koga se službenik premešta i za koje službenik ispunjava sve uslove (član 113. zakona).
Dakle, bez njegove saglasnosti službenik može biti premešten isključivo na odgovarajuće radno mesto, tj. na radno mesto u istom zvanju za koje službenik ispunjava sve uslove. Službenik može, u skladu sa potrebama i organizacijom rada organa, na svoj zahtev da bude trajno premešten na radno mesto čiji se poslovi rade u nižem zvanju od poslova radnog mesta sa kojeg se službenik premešta, ako ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i poseduje potrebne kompetencije (član 114a zakona).
Čak i u slučaju donošenja novog ili promene Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, ako ne postoji odgovarajuće radni mesto na koje prekobrojni službenik može biti raspoređen, on može, uz svoju suglasnost, biti raspoređen, odnosno premešten na niže radno mesto koje odgovara njegovoj vrsti i nivou obrazovanja i za koje ispunjava ostale uslove za rad, odnosno poseduje kompetencije, a ako ni takvo radno mesto ne postoji, postaje neraspoređen (član 168. zakona). Ako se ne saglasi sa ovakvim raspoređivanjem prestaje mu radni odnos.
Da li se radni staž proveden kod Zajednice za zapošljavanje računa za minuli rad i jubilarnu nagradu funkcioneru u jedinici lokalne samouprave?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa. U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca. Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava. Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.
S tim u vezi, u godine rada koje su potrebne da bi se ostvarila ova prava (pravo na obračun i isplatu uvećane plate za vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) i prava na jubilarnu nagradu) ulaze i godine rada kod drugog poslodavca samo u slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca koji je prestao da postoji. Prethodnim poslodavcem u smislu odredbi PKU smatraju se poslodavci (nezavisno od organizacionog oblika) od kojih je organ autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave po osnovu zakona ili drugih opštih akata mogao da preuzme poslove i zaposlene, što je u svakom konkretnom slučaju dužan da ceni organ koji odlučuje o ovim pravima. U slučaju SIZ za zapošljavanje promenu poslodavca trebalo bi rešavati imajući u vidu koji organ, organizacija, javna služba je preuzela poslove i zaposlene nakon statusne promene i na taj način utvrditi pravo zaposlenog na minuli rad. Stoga, samo ukoliko je državni organ, organ autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave preuzeo poslove i zaposlene ove samoupravne interesne zajednice, može se smatrati da postoji kontinuitet, odnosno da zaposleni ostvaruje ova prava.