Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePotrebno nam je Vaše mišljenje (tumačenje) člana 27k Zakona o budžetskom sistemu („Sl. glasnik RS“, br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 – ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 – dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020, 118/2021, 138/2022, 118/2021 – dr. zakon, 92/2023 i 94/2024). Naime, potrebno nam je mišljenje (tumačenje) u vezi sa članom 27k Zakona o budžetskom sistemu koji se odnosi na novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava. Naše pitanje vezano je za stav šest ovog člana, kojim je propisano da korisnik javnih sredstava koji ima manje od 50 zaposlenih na neodređeno vreme može da ima najviše do sedam zaposlenih, odnosno angažovanih lica u smislu stava 4. ovog člana, bez saglasnosti tela Vlade. S obzirom na to da naša opština ima manje od 50 zaposlenih, smatramo da možemo da primenimo stav šest ovog člana. Naša jedina i glavna dilema jeste šta se, shodno stavu četiri ovog člana, smatra zaposlenima na određeno vreme, odnosno licima angažovanim po ugovoru o delu i ugovoru o privremenim i povremenim poslovima. Naime, u samoj opštinskoj upravi imamo pet lica zaposlenih po napred navedenim osnovama. Ostala dva lica (oko čega smo u dilemi) jesu postavljeno lice (pomoćnik predsednika opštine) koje ima zasnovan radni odnos na određeno vreme dok traje dužnost predsednika opštine, i službenik na određeno vreme u Kabinetu predsednika opštine. Konkretno, glavna dilema odnosi se na postavljeno lice (pomoćnika predsednika opštine) koje ima zasnovan radni odnos na određeno vreme dok traje dužnost predsednika opštine, s obzirom na to da se radi o postavljenom licu, te nismo sigurni da li se to lice računa u tih sedam ili ne. Inače, sam Kabinet predsednika opštine jeste posebna organizaciona jedinica, ali u okviru Opštinske uprave, i regulisan je Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u opštinskoj upravi, opštinskom pravobranilaštvu, stručnim službama i posebnim organizacijama opštine. Predsednik opštine ima poseban JBKJS (jedinstveni broj korisnika javnih sredstava) i poseban razdeo u okviru budžeta opštine, ali je u sistematizaciji Kabinet predsednika naveden kao posebna organizaciona jedinica u okviru opštinske uprave. U nameri da obezbedimo efikasno funkcionisanje naše opštine, ali pre svega postupanje u skladu sa zakonskim ograničenjima, molimo Vas da nam date Vaše mišljenje da li se pomoćnik predsednika opštine, koji ima zasnovan radni odnos na određeno vreme kao postavljeno lice, računa (ubraja) u ovih sedam zaposlenih ili ne, kako bismo znali da li imamo zakonskog osnova da primimo još jednog radnika u opštinskoj upravi u skladu sa stavom šest, a u vezi sa stavom četiri člana 27k Zakona o budžetskom sistemu.
Članom 27k. stav 4 Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020, 118/2021, 138/2022, 118/2021 - dr. zakon, 92/2023 i 94/2024) propisano je da počev od 1. januara 2021. godine ukupan broj zaposlenih na određeno vreme (izuzev u svojstvu pripravnika), lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge, kao i posredstvom agencije za privremeno zapošljavanje i lica angažovanih po drugim osnovama, kod korisnika javnih sredstava, ne može biti veći od 10% ukupnog broja zaposlenih na neodređeno vreme, osim izuzetno, uz saglasnost tela Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva.
Stavom 6. istog člana Zakona rečeno je da izuzetno od stava 4. ovog člana, korisnik javnih sredstava koji ima manje od 50 zaposlenih na neodređeno vreme može da ima najviše do sedam zaposlenih, odnosno angažovanih lica u smislu stava 4. ovog člana.
Što se tiče zaposlenih u kabinetu izabranog lica, citiranim odredbama taksativno su nabrojani slučajevi koji predstavljaju izuzetak od računanja ukupnog broja zaposlenih na određeno vreme u smislu ograničenja od 10% i kako zaposleni na određeno vreme u kabinetu izabranog lica nisu izuzeti, potrebno ih je računati u ukupan broj zaposlenih na određeno vreme. Što se tiče pomoćnika predsednika opštine/gradonačelnika oni su funkcioneri koji se postavljaju u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i oni ne ulaze u navedeno ograničenje od 10%.
Dobila sam primedbe u vezi isplata rashoda na ime naknade stalnih, posebnih i privremenih tela koji su zaposleni u organima JLS, koje smo isplaćivali sa grupe konta 423000, umesto sa 416000. S obzirom da Grad Kraljevo ima pet JBKJS, odnosno pet razdela, pitanje je: da li se to odnosi na zaposlene u jednom razdelu a prima naknadu u drugom razdelu, odnosno da li se vezuje za mesto troška? Na primer: zaposleni u Gradskoj Upravi (jbkjs 05392) prima naknadu u komisiji koja se isplaćuje sa razdela Skupštine grada (jbkjs 80064)
144/2022, 26/2023, 83/2023, 118/2023, 105/2024 i 12/2025), proizilazi da se rashodi za naknade članovima upravnih, nadzornih odbora i komisija isplaćuju sa sintetičkog konta 416100, a ne sa konta 423000, bez obzira sa kog razdela se isplaćuju naknade. U nastavku odgovora citiramo definicije ovih sintetičkih konta u Pravilniku koji podupiru ovo naše mišljenje:
Dodatno, stav SKGO je da zaposleni u JLS ne treba da primaju naknade za rad u komisijama čiji su poslovi ili zadaci u vezi sa poslovima koje obavlja taj zaposleni u organima, službama ili organizacijama JLS, dok je opravdano i moguće predvideti naknadu za rad službenika u radnom telu u slučaju kada rad nije obuhvaćen opisom posla njegovog radnog mesta, te njegova znanja i ekspertiza nevezano za poslove radnog mesta predstavlja razlog za imenovanje za člana komisije, radna grupa ili radno telo. Kao što je navedeno, potrebno je navesti razloge za osnivanje i konkretne poslove/zadatke (merljive) koje treba da ispuni ta komisija, radna grupa ili radno telo. Kada je dalje reč o angažovanju službenika u radnim telima, možemo konstatovati da je to donekle regulisano čl. 52 Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon, 101/2016 - dr. zakon, 47/2018 i 111/2021 - dr. zakon) kojim je posao uprave da „obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe rada skupštine opštine, predsednika opštine i opštinskog veća“, te da su službenici, u skladu sa svojim opisom posla definisanim pravilnikom o sistematizaciji zaduženi za rad tih tela i u obavezi su da im pruže podršku u okviru svog redovnog posla. Međutim, potrebno je razlikovati pojedina radna tela čije je osnivanje predviđeno zakonom i u tom slučaju je nesporno da članovi tela primaju za svoj rad određenu naknadu (ili je samim zakonom definisana naknada članovima tih tela, npr. komisija za planove, komisija za komasaciju zemljišta, izborna komisija i dr.)
Kada je reč o mestu troška, odnosno razdelu direktnog budžetskog korisnika kod kojeg se trošak planira i prikazuje, SKGO je na stanovištu da planiranje i izvršavanje rashoda za isplatu naknade komisijama, stalnim radnim telima SO i drugim stručnim savetodavnim telima treba da bude realizovano na teret razdela organa – direktnog korisnika budžeta – koji ih je imenovao. Za poslove koji su sistematizovani i za koje zaposleni već primaju zaradu, odnosno za sednice komisija, radnih tela koje se održavaju u toku radnog vremena, za koje su izabrana, postavljena i zaposlena lica već primili platu, nije moguće isplatiti dodatnu naknadu koja je predviđena posebnim pojedinačnim aktom organa javne uprave.
Navedeno proističe i iz stavova Ministarstva finansija i Državne revizorske institucije koji idu u pravcu smanjenja broja radnih tela kao i naknada za njihov rad, a koje potvrđuje i član 19. Zakona o budžetu Republike Srbije za 2026. godinu (http://www.parlament.gov.rs/upload/archive/files/cir/pdf/zakoni/14_saziv/2209-25.pdfkoji) koji propisuje da se naknade za rad predsednika i članova komisija i drugih stalnih i privremenih radnih tela u javnom sektoru ne mogu povećavati u 2026. godini i da se zadužuju nadležni organi i korisnici javnih sredstava da preispitaju potrebu postojanja i visinu takvih naknada, radi smanjenja izdataka po ovom osnovu i u tom cilju iniciraju izmene zakona, drugih propisa, opštih i drugih akata kojima je uređeno plaćanje ovih naknada.
Prilikom otvaranja tržnog centra poreski obveznik kao nastanak poreske obaveze koristi datum kada se TC svečano otvara i za taj datum kaže da je to dan osposobljavanja tj dan početka korišćenja. Naše mišljenje je da je dan osposobljavanja dan kada je TC završen a dan početka korišćenja dan kada će biti svečano otvoren. Objekat je završen i osposobljen za korišćenje ranije od dana kada će biti pušten u rad.Takođe je upotrebna dozvola sigurno izdata pre tog datuma. Da li imate stručno mišljenje koji dan se smatra danom osposobljavanja a koji danom korišćenja. Objekat je izgrađen u 2025. godini. U zakonu jasno stoji da obaveza nastaje najranije od sledećih dana.... Molimo za Vaše mišljenje.
Članom 10. Zakona o porezima na imovinu propisano je da obaveza po osnovu poreza na imovinu nastaje najranijim od sledećih dana: danom sticanja prava na koje se porez na imovinu plaća u skladu sa članom 2. stav 1. i članom 2a ovog zakona, danom uspostavljanja državine kad se porez plaća na državinu, danom početka korišćenja, danom osposobljavanja, danom izdavanja upotrebne dozvole, odnosno danom omogućavanja korišćenja imovine na drugi način.
Kad je pravo iz stava 1. ovog člana stečeno na objektu u izgradnji koji nije osposobljen za korišćenje, ne koristi se i za koji nije izdata upotrebna dozvola, obaveza po osnovu poreza na imovinu za taj objekat nastaje najranijim od sledećih dana: danom početka korišćenja, danom osposobljavanja, danom izdavanja upotrebne dozvole, odnosno danom omogućavanja korišćenja objekta na drugi način (uključujući uspostavljanje državine), osim u slučaju iz st. 3. i 4. ovog člana.
Članom 4. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji(u daljem tekstu: ZPPPA) propisano je da je Poreska uprava dužna da utvrđuje sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju činjenicama koje idu u prilog i na štetu poreskom obvezniku.
Članom 51. ZPPPA propisano je da u poreskom postupku teret dokaza snosi Poreska uprava - za činjenice na kojima se zasniva postojanje poreske obaveze, a poreski obveznik - za činjenice od uticaja na smanjenje ili ukidanje poreza.
Imajući u vidu navedene odredbe, potrebno je da lokalna poreska administracija (LPA) pribavi kvalitetne pisane dokaze o najranijem datumu koji se u skladu sa Zakonom o porezima na imovinu smatra danom nastanka poreske obaveze. U tom smislu potrebno je utvrditi dan izdavanja upotrebne dozvole, dan osposobljavanja (na primer dan priključenja na struju, vodu, zapisnik o uviđaju sa lica mesta i dr.)
Kao dokaz o početku korišćenja, koje predstavlja faktičku stvar koja se može dokazivati na različite načine, može se uzeti na primer dan sačinjavanja ugovora o davanju u zakup nepokretnosti, zapisnik o uviđaju sa lica mesta i drugi dokaz kojim se može pouzdano utvrditi dan početka korišćenja.
U prilogu dostavljamo dva mišljenja Ministarstva finansija o navedenom:
- Bilten 2/2014, mišljenje broj 3 (broj 430-00-00037/2014-04 od 12.02.2014. godine)
- Bilten 10/2014, mišljenje broj 6 (broj 430-00-00037/2014-04 od 8.10.2014. godine).BILTEN 2-2014 ZPI.pdfBILTEN 10-2014 ZPI.pdf
1Odredbama člana 12. stav 2. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da funkcioner kome miruju prava i obaveze iz stava 1. ovog člana, ima pravo da se u roku od 15 dana od dana prestanka funkcije, vrati na rad kod poslodavca. Molim vas da mi dostavite mišljenje kako postupiti u situaciji kada se po prestanku funkcije posle 10 dana zaposleni vrati na rad kod poslodavca kod koga mu je mirovao radni odnos, s obzirom da je rok za prijavu na osiguranje u Centralnom registru 3 dana, a logično je da ne ostvaruje pravo na platu pošto nije ni radio? S druge strane, ukoliko se prijava na osiguranje podnosi od onog dana kada se zaposleni vratio na rad, postoji prekid u radnom stažu.
Shodno članu 12. Zakona o centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018 i 91/2019) registracija osiguranika i osiguranih lica u Centralni registar vrši se podnošenjem jedinstvene prijave u elektronskom obliku od strane podnosioca jedinstvene prijave.
Jedinstvena prijava podnosi se najkasnije pre stupanja zaposlenog i drugog radno angažovanog lica na rad, odnosno u roku od tri radna dana od dana početka obavljanja delatnosti, odnosno od dana prestanka zaposlenja, prestanka obavljanja poslova ili obavljanja delatnosti, odnosno od dana nastale promene u toku osiguranja. Dan prijema jedinstvene prijave u Centralnom registru smatra se danom prijema jedinstvene prijave u svim organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja.
Međutim, članom 5a Uredbe o sadržini, obrascu i načinu podnošenja jedinstvene prijave na obavezno socijalno osiguranje, jedinstvenim metodološkim principima i jedinstvenom kodeksu šifara za unos podataka u jedinstvenu bazu centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja ("Sl. glasnik RS", br. 54/2010, 124/2012 i 119/2013) je propisano da ukoliko u postupku prihvatanja i registracije prijave u svojoj bazi, utvrdi da za osiguranika ne postoji odjava sa prethodnog osiguranja, a novi osnov osiguranja isključuje prethodni, Centralni registar će prijavu primiti, registrovati, i izvršiti programsku odjavu sa prethodnog osiguranja, prema osnovu osiguranja, propisanom jedinstvenim kodeksom šifara. Programska odjava dostavlja se organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, a Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Republički fond za zdravstveno osiguranje su dužni da u skladu sa važećim propisima utvrde datum odjave sa osiguranja, koji mora da prethodi datumu koji je naveden u registrovanoj jedinstvenoj prijavi kao dan početka osiguranja, sa izuzetkom postojanja više prijava sa nepunim radnim vremenom, ukoliko je prijava kod novog poslodavca podneta za nepuno radno vreme.
Naknadno podnetom odjavom od strane obveznika podnošenja ili organizacije obaveznog socijalnog osiguranja sa tačno utvrđenim datumom prestanka osiguranja, programska odjava zamenjuje se ispravnom odjavom sa obaveznog socijalnog osiguranja i unosi u jedinstvenu bazu podataka Centralnog registra.
Gore navedeno se tiče situacije u kojoj se bivši funkcioner vratio na rad kod prethodnog poslodavca odmah nakon prestanka funkcije, dok u slučaju kada postoji prekid u osiguranju je potrebno da se izvrši „naknadna odjava“ putem podnošenja zahteva za utvrđivanje svojstva osiguranika u PIO fondu, koji je moguće podneti i nakon isteka roka od 3 dana iz člana 12. Zakona o CROSO.
Zaposlen sam u ustanovi kulture, ali i fudbalski sam trener. Pojavila mi se mogućnost da kao trener budem u stručnom štabu jedne naša reprezentativne selekcije. Medjutim kolektivnim ugovorom za ustanove kulture nije predvidjena mogućnost da dobijem plaćeno odsustvo tokom reprezentativnih priprema i takmičenja, dok u kolektivnom ugovoru jedinica lokalne samouprave je to definisano i članovi reprezentativnih slekcija imaju do 45 dana pravo godišnjeg iskusva. Da li može direktor ustanove da mi da plaćeno odustvo po ovom pitanju, i ako može na koji zakon, ili odredbu treda da se pozove??
Odredbe Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ne mogu se primenjivati na zaposlene u ustanovama kulture, jer prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa zaposlenih u ustanovama kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave su uređeni Posebnim kolektivnim ugovorom za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 3/2022 i 114/2023), bez obzira što je jedinica lokalne samouprave osnivač te ustanove.
Iako pravo na plaćeno odsustvo radi učešća na međunarodnim sportskim takmičenjima u svojstvu člana reprezentacije Republike Srbije za vreme boravka reprezentacije, kao i za vreme pripreme te reprezentacije nije predviđeno posebnim kolektivnim ugovorom za ustanove kulture, upućujemo na član 2. tog ugovora koji kaže da se kolektivnim ugovorom kod poslodavca mogu da se utvrde veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni ovim ugovorom, u skladu sa zakonom.