Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČlanom 29. Zakona o lokalnim izborima propisana su merila za imenovanje biračkog odbora u stalnom sastavu. Obzirom da u Skupštini opštine postoje samo 2 odborničke grupe, jedna koja broji 39 odbornika i druga koja broji 6 odbornika (ukupno 45 odbornika), te kada se ispoštuje princip da se odborničkoj grupi koja ima više od polovine od ukupnog broja odbornika dodeli šta joj pripada po stavu 2. člana 29. Zakona, da li je obaveza da se sva preostala mesta dodele drugoj manjoj odborničkoj grupi (od 6 članova) ili se pak u raspodeli ostalih mesta pored manje i jedine odborničke grupe može opet srazmerno zastupljenosti dodeliti i većoj odborničkoj grupi?
Članom 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „odbornička grupa koja na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu ima više od polovine od ukupnog broja odbornika predlaže u jednoj polovini biračkih odbora predsednika i dva zamenika člana, a u drugoj polovini biračkih odbora predlaže zamenika predsednika, jednog člana i zamenika drugog člana, dok se preostala mesta u biračkim odborima raspodeljuju ostalim odborničkim grupama srazmerno njihovoj zastupljenosti u skupštini na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu.“.
Primenjujući ovu odredbu na konkretni slučaj, proisteklo bi da bi manjoj odborničkoj grupi trebalo da pripadne srazmeran deo od preostalih mesta u stalnom sastavu biračkih odbora, te ostaje otvoreno pitanje ko bi, u tom slučaju, imao pravo da predloži preostali broj predsednika, odnosno zamenika predsednika, članova i zamenika članova stalnog sastava biračkih odbora.
Mišljenja smo da nema osnova da se u tu raspodelu uključi veća odbornička grupa, s obzirom na to da je njeno učešće u predlaganju lica u biračke odbore decidno i jasno propisano citiranom odredbom člana 29. Zakona o lokalnim izborima.
U traženju mogućeg rešenja, smatramo da bi bilo celishodno i primereno da se shodno primeni rešenje iz člana 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima, koje uređuje predlaganje stalnog sastava lokalne izborne komisije u situaciji kada u skupštini opštine/grada postoje samo dve odborničke grupe.
Naime, član 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima glasi: „Ako u skupštini postoje dve odborničke grupe, veća odbornička grupa predlaže predsednika, zamenika predsednika, članove čiji broj zajedno sa predsednikom nije veći od polovine broja članova izborne komisije i zamenike članova čiji broj zajedno sa zamenikom predsednika nije veći od polovine broja zamenika članova izborne komisije, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave predlaže jednog člana i zamenika člana iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koji imaju iskustva u sprovođenju izbora, dok preostale članove i zamenike članova u izbornoj komisiji predlaže manja odbornička grupa.“.
Shodno navedenom, mišljenja smo da bi u konkretnoj situaciji, načelnik opštinske uprave trebalo da predloži po jednog člana u svakom od biračkih odbora, a da bi preostala mesta a to su dva lica u svakom biračkom odboru (zamenika predsednika i jednog člana u jednoj polovini biračkih odbora, odnosno predsednika i zamenika jednog člana u drugoj polovini biračkih odbora), trebalo da predloži manja odbornička grupa.
Smatramo da bi se na ovaj način ispoštovala i odredba člana 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, kao i duh zakona kroz učešće načelnika opštinske uprave koji je i kroz član 30. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, prepoznat kao potencijalni predlagač lica u stalni sastav biračkih odbora, u slučaju kada neka odbornička grupa ne predloži lice u birački odbor.
Da li odbornici pojedinici koji su nekada činili odbornički grupu „XX“ imaju pravo da pojedinačno predlažu članove biračkih odbora u stalnom sastavu na predstojećim lokalnim izborima?
Prema članu 29. stav 5. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24), odborničkom grupom u smislu predlaganja člana biračkog odbora u stalnom sastavu smatra se odbornik pojedinac ili grupa odbornika koja broji manje od onog broja odbornika koji je potreban za obrazovanje odborničke grupe:
1) ako su svi ti odbornici izabrani sa iste izborne liste;
2) ako izborna lista na kojoj su izabrani nije osvojila onoliko mandata koliko je potrebno za obrazovanje odborničke grupe;
3) ako niko od njih nije pristupio nekoj odborničkoj grupi;
4) ako su svi ti odbornici potpisali predlog za imenovanje člana, odnosno zamenika člana biračkog odbora u stalnom sastavu.
Svrha ovih odredbi je da omogući da u predlaganju stalnog sastava biračkih odbora učestvuju i odbornici izabrani sa onih izbornih lista koje su osvojile manji broj mandata od broja koji je aktima skupštine opštine/grada propisan kao minimum za obrazovanje odborničke grupe. Da bi neki odbornik ili odbornici mogli da predlažu stalni sastav biračkih odbora u skladu sa ovim odredbama, moraju da kumulativno budu ispunjena sva četiri navedena uslova.
S obzirom na to da je, izborna lista osvojila pet odborničkih mandata, dakle više od minimuma za obrazovanje odborničke grupe, nije ispunjen uslov iz člana 29. stav 5. tačka 2) Zakona o lokalnim izborima, tako da odbornici sa navedene izborne liste koji nisu članovi nijedne odborničke grupe nemaju pravo da predlažu članove i zamenike članova stalnog sastava biračkih odbora.
Što se tiče spreja, lampi, džakova i zatvornica da li se to kao i do sada dobija ili JLS to sama nabavlja?
Obezbeđivanje materijala je obaveza organa za sprovođenje izbora.
Kada su u pitanju izbori na republičkom nivou (izbori za narodne poslanike i izbori za predsednika Republike), ta obaveza je na Republičkoj izbornoj komisiji, na način definisan Uputstvom o primopredaji izbornog materijala pre i posle glasanja („Službeni glasnik RS“, broj 91/23 – prečišćen tekst).
Kada su u pitanju lokalni izbori, ta obaveza je na opštinskim/gradskim izbornim komisijama, s obzirom na to da Republička izborna komisija nije nadležna za sprovođenje lokalnih izbora.
U slučaju istovremenog održavanja i izbora na republičkom nivou i na lokalnom nivou, kao što je to npr. bio slučaj u decembru 2023. godine, kada su istovremeno održani i izbori za narodne poslanike i lokalni izboru u značajnom broju opština i gradova, korišćeni su sprejovi i UV lampe koje je obezbedila Republička izborna komisija, ali su vreće za odlaganje izbornog materijala za lokalne izbore i sigurnosne zatvornice za pečaćenje tih vreća nabavljale opštinske/gradske izborne komisije.
U skladu sa navedenim, na opštinskoj upravi, odnosno lokalnoj izbornoj komisiji je obaveza da za sprovođenje izbora raspisanih za 2. jun 2024. godine obezbedi materijal za sprovođenje.
Da li postavljenom sekretaru iz reda odbornika automatski prestaje odbornički mandat po sili zakona jer su odbornik i sekretar nespojive funkcije, ili pre postavljanja za sekretara isti mora da se usmeno odrekne mandata s obzirom da nema vremena za pisanu i overenu ostavku jer je u pitanju Konstitutivna sednica skupštine?
U skladu sa članom 67. stav 1. tačka 8) Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24), odborniku prestaje mandat pre isteka vremena na koje je izabran, između ostalog, i ako je preuzeo funkciju koja je po Ustavu i zakonu nespojiva s funkcijom odbornika.
S obzirom na to da prema članu 30. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon), odbornik ne može biti zaposleni u opštinskoj upravi i lice koje imenuje, odnosno postavlja skupština opštine, odborniku koji bude postavljen od strane skupštine na funkciju sekretara skupštine opštine/grada, po sili zakona prestaje mandat odbornika preuzimanjem funkcije sekretara skupštine, te skupština opštine/grada treba da u tom slučaju, na istoj sednici, nakon postavljenja sekretara, u skladu sa članom 69. Zakona o lokalnim izborima, donese odluku kojom konstatuje da je odborniku prestao mandat po sili zakona, preuzimanjem funkcije sekretara skupštine.
U vezi usmenog odricanja mandata „s obzirom da nema vremena za pisanu i overenu ostavku jer je u pitanju konstitutivna sednica“, ukazujemo na dve činjenice:
- prvo, Zakon o lokalnim izborima ne prepoznaje institut odricanja od odborničkog mandata, već isključivo i jedino ostavku kao izraz volje odbornika da mu prestane mandat pre isteka vremena na koje je izabran;
- drugo, prema članu 68. stav 4. Zakona o lokalnim izborima, odbornik može ostavku podneti i usmeno na sednici skupštine, u vezi s čim smatramo da u konkretnom slučaju podnošenje ostavke nije neophodno.
U situaciji kada je predsedniku opštine prestala funkcija raspuštanjem skupštine i imenovanjem privremenog organa, a zatim je imenovan za predsednika Privremenog organa i ponovo za predsednika opštine, nakon održanih izbora, šta se dešava sa njegovim neiskoriščenim "starim" godišnjim odmorom? Da li ima pravo da iskoristi ostatak odmora do juna 2024. godine ili ne?
Da bi u konkretnom slučaju lice ostvarivalo pravo na korišćenje godišnjeg odmora u kontinuitetu (tj. da ostvari pravo na korišćenje godišnjeg odmora iz prethodne godine) ključna je činjenica da li je koristio pravo da bude na stalnom radu kao predsednik privremenog organa opštine, odnosno pravo da bude u radnom odnosu za vreme obavljanja te funkcije.
Drugo, u kalendarskoj godini mora postojati neprekidnost u radnom odnosu, tj. ne sme biti prekida između obavljanja funkcije predsednika opštine, predsednika privremenog organa i na koncu opet predsednika opštine. Ako su svi ovi uslovi ispunjeni, smatramo da nema prepreka da u kontinuitetu ostvaruje pravo na korišćenje godišnjeg odmora.