Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li nakon prijema Rešenja o prestanku radnog odnosa službenik ima pravo na žalbu Žalbenoj komisiji koja je formirana u skladu sa zakonskim odredbama i da tek nakon donošenja odluke od strane Žalbene komisije Rešenje o prestanku radnog odnosa postaje konačno?
Članom 146. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018, 114/2021) predviđeno je da službeniku kome je izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja kojim je disciplinska kazna izrečena.
Članom 171. istog zakona predviđeno je da se žalba izjavljuje u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja, ako ovim zakonom nije određen kraći rok. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja samo kad je to ovim zakonom izričito određeno.
Kako pomenutim članom 146. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave nije izričito navedeno da žalba ne odlaže izvršenje rešenja, rešenje će postati konačno danom obaveštenja zaposlenog o odluci žalbene komisije o odbacivanju ili odbijanju žalbe.
Koja inspekcija vrsi nadzor o stanju i funkcionalnosti skloništa?
Prema članu 61. Zakona o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama - izgradnju, održavanje, tehničku kontrolu i mirnodopsko korišćenje javnih i blokovskih skloništa vrši javno preduzeće zaduženo za skloništa. Samostalna služba za tehničku kontrolu skloništa u okviru JP "Skloništa" je akreditovana za kontrolisanje skloništa u upotrebi i to buke u prostorijama za boravak, konstrukcije skloništa, električnih instalacija, sredstava za zatvaranje otvora za kretanje, opreme za boravak i instalacija za provetravanje.
U slučaju kada se za skloništa koriste objekti stambenih zgrada ili neki objekti javne namene koji nisu registrovani kao skloništa od strane JP "Skloništa", onda su za inspekcijski nadzor zadužene lokalna građevinska i komunalna inspekcija.
Da li gradska opština može da obavlja komunalnu delatnost, prema Zakonu o komunalnim delatnostioma?
Članom 4. stav 6. Zakona o komunalnim delatnostima propisano je da jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom, u skladu sa statutom, predvideti da gradska opština, mesna zajednica ili drugi oblik mesne samouprave obavlja određene poslove u vezi sa obezbeđivanjem uslova za obavljanje komunalnih delatnosti.
Članom 5. istog zakona predviđeno je ko sve može da bude vršilac obavljanja komunalnih delatnosti, te je u tom smislu, propisano da komunalnu delatnost mogu obavljati javno preduzeće, privredno društvo, preduzetnik ili drugi privredni subjekt.
Na osnovu gore pomenutih odredbi Zakona o komunalnim delatnostima, gradska opština ne može da obavlja komunalnu delatnost.
Da li lice može biti raspoređeno na neko drugo radno mesto ili se istom može promeniti zvanje u savetnik obzirom na 5 godina radnog iskustva u struci ili je potrebno da prođe neko određeno vreme, u cilju utvrđivanja drugačijeg koeficijent za obračun plate?
Napredovanje službenika u organima lokalne samouprave uređeno je Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon, 114/2021). Članom 133đ predviđeno je da službenik napreduje premeštajem na neposredno više izvršilačko radno mesto u istom ili drugom organu. Neposredno više izvršilačko radno mesto jeste ono čiji se poslovi rade u neposredno višem zvanju ili u istom zvanju ali na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice.
Na osnovu člana 133e istog zakona rukovodilac može da premesti, odnosno rasporedi na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je najmanje dva puta uzastopno određena ocena "ističe se", ako postoji slobodno radno mesto i službenik ispunjava uslove za rad na njemu. Izuzetno, službenik koji je premešten na neposredno više izvršilačko radno mesto jer mu je dva puta uzastopno određena ocena "ističe se" može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako mu je opet određena ocena "ističe se". Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno najmanje određena ocena "dobar". Ocene na kojima je zasnovano jedno napredovanje ne uzimaju se u obzir za sledeće napredovanje.
Dakle, ukoliko postoji upražnjeno radno mesto i ukoliko službenik ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu, dodatni uslovi za napredovanje su ocene službenika.
Da li žalba Upravnom sudu izjavljena protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja na lokalnom referendumu, odlaže datum ponovljenog glasanja, s obzirom da se isto mora sprovesti u roku od 10 dana od dana donošenja rešenja o sprovođenju ponovnom glasanja, shodno članu 117. Zakona o izboru narodnih poslanika?
Po Zakonu o izboru narodnih poslanika, žalbe Upravnom sudu se ne mogu podneti protiv odluka Republičke izborne komisije donetih u svrhu sprovođenja izbora, već isključivo protiv rešenja donetih po prigovorima izjavljenim Republičkoj izbornoj komisiji u postupcima zaštite izbornog prava, kako je to propisano članom 156. Zakona o izboru narodnih poslanika.
Tako je npr. članom 115. stav 4. Zakona o izboru narodnih poslanika propisano da se protiv rešenja kojim se po službenoj dužnosti konstatuje da se na biračkom mestu ne mogu utvrditi rezultati glasanja podnosi prigovor Republičkoj izbornoj komisiji u roku od 72 časa od objavljivanja tog rešenja na veb-prezentaciji Republičke izborne komisije. Žalba Upravnom sudu bi, dakle, mogla da se podnese tek po donošenju rešenja po prigovoru, a ne pre.
Odredba identičnog smisla sadržana je u članu 116. stav 4. kada je u putanju rešenje kojim se po službenoj dužnosti poništava glasanje na biračkom mestu.
Međutim, smatramo da prigovor protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja uopšte i nije dopuštena, jer takvo rešenje predstavlja akt sprovedbenog karaktera, koje se zasniva na odgovarajućim pravnosnažnim rešenjima nadležnih izbornih komisija i, stoga, ne može da bude napadana pravnim sredstvima. U tom smislu treba konstatovati da član 117. Zakona o izboru narodnih poslanika, koji uređuje ponavljanje glasanja, ne sadrži odredbu o pravnom sredstvu protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja.
Imajući navedeno u vidu, ističemo da žalba izjavljena Upravnom sudu protiv rešenja o sprovođenju ponovnog glasanja ne može da bude od uticaja na sprovođenje ponovnog glasanja, pogotovo što bi Upravni sud trebalo da tu žalbu odbaci kao nedozvoljenu.