Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeJedno lice je istovremeno rukovodilac Odeljenja i inspektor zaštite životne sredine, a obavlja i poslove procene uticaja na životnu sredinu. Da li to lice ima pravo da bude član ili predsednik Tehničke komisije?
Članom 22. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 135/2004 i 36/2009) propisano je ko sve može biti imenovan za člana Tehničke komisije, a ko ne može.
Shodno tome, stavom 1. navedenog člana propisano je da nadležni organ najkasnije u roku od deset dana od dana prijema zahteva za saglasnost obrazuje tehničku komisiju za ocenu studije o proceni uticaja.
Predsednik tehničke komisije imenuje se iz reda zaposlenih ili postavljenih lica u nadležnom organu, dok se za članove tehničke komisije mogu imenovati lica sa visokom stručnom spremom odgovarajuće struke, odnosno smera i odgovarajućim stručnim rezultatima, iz reda:
1) zaposlenih ili postavljenih lica u nadležnom organu;
2) zaposlenih ili postavljenih lica u zainteresovanim organima i organizacijama;
3) nezavisnih stručnjaka.
Stavom 2. navedenog člana propisano je da članovi tehničke komisije ne mogu biti lica koja su:
1) učestvovala u izradi studije o proceni uticaja koja je predmet ocene;
2) osnivači pravnog lica ili preduzetnik koji je izradio studiju o proceni uticaja ili zaposleni kod tih lica;
3) osnivači ili zaposleni kod nosioca projekta;
4) bračni drugovi, krvni srodnici do četvrtog stepena srodstva i srodnici po tazbini do drugog stepena srodstva lica navedenih u tač. 1) do 3);
4a) zaposlena kao inspektori, odnosno lica koja vrše inspekcijski nadzor nad projektom za koji je izrađena studija o proceni uticaja.
Dakle, imajući u vidu odredbe člana 22. Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, lice koje je zaposleno kao inspektor zaštite životne sredine, ne može biti imenovano za člana Tehničke komisije.
Ako se nalog šalje poštom kod kancelarijskog nadzora, da li je dan započinjanja nadzora onda dan izvršenja dostavljanja po ZUP-u?
Odredbom člana 18. Zakona o inspekcijskom nadzoru propisano je da inspekcijski nadzor počinje kad inspektor uruči nadziranom subjektu, odnosno prisutnom licu nalog za inspekcijski nadzor. S tim u vezi, kada se radi o kancelarijskom nadzoru u kome se nalog šalje poštom, inspekcijski nadzor počinje kada nadzirani subjekat primi nalog za inspekcijski nadzor što se dokazuje povratnicom kojom nadzirani subjekat potvrđuje potpisom i pečatom sportske organizacije (ili samo potpisom) da je dana navedenog u povratnici primio nalog.
Da li je kod overavanja dopisa potrebno u skladu sa zakonskim odredbama stavljati potpis i pečat na sva dokumenta? U konkretnom slučaju, JLS je dobila dopis, odnosno Zahtev za pribavljanje podataka iz službene evidencije, iz druge JLS, ali bez pečata, bez zaglavlja i neoveren. Na molbu JLS da se zahtev pečatira i overi, dobijeno je obrazloženje da navedena JLS pečat stavlja samo na rešenja, a ne i na zahteve ili dopise.
Uredbom o ustupanju podataka o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija (Sl.glasnik RS, broj 56/2017), uređeno je da se upit za podatke i podaci iz službene evidencije mogu dostaviti elektronskom poštom ili u papirnom obliku.
Ako se upit i podaci dostavljaju elektronskom poštom, dokument je potrebno potpisati kvalifikovanim elektronskim potpisom ili na drugi način nesumnjivo utvrditi da je upit odnosno podatke dostavilo ovlašćeno službeno lice.
Upit za podatke, pored naziva organa i podataka o ovlašćenom službenom licu, mora da sadrži informacije: o upravnoj stvari o kojoj se odlučuje, broju predmeta na koji se upit odnosi i potrebnim podacima.
Ukoliko se zahtev za pribavljanje podataka dostavlja u papirnoj formi, potrebno ga je overiti pečatom i dokument mora da bude potpisan od strane ovlašćenog lica organa koji dostavlja zahtev za pribavljanje podataka.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Potrebno tumačenje člana 27 k Zakona o budžetskom sistemu u vezi prijema novozaposlenih lica na neodređeno vreme u okviru 70%.
U skladu sa članom 27k Zakona o budžetskom sistemu između ostalog je predviđeno da u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno je da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini), dok o prijemu novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika iznad tog procenta odlučuje telo Vlade, na predlog nadležnog organa, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva. Izuzetno od stava 1. ovog člana, telo Vlade iz stava 1. ovog člana može jednim aktom dati saglasnost novoosnovanom korisniku javnih sredstava na broj lica koji taj korisnik može primiti u radni odnos na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u kalendarskoj godini u kojoj je osnovan. Zapošljavanje iz st. 1. i 2. ovog člana može se realizovati ukoliko korisnik javnih sredstava ima obezbeđena sredstva za plate, odnosno zarade, sa pripadajućim porezom i doprinosima za novozaposlene, kao i pod uslovima i u skladu sa procedurama predviđenim posebnim propisima.
Dakle, ukoliko je korisnik javnih sredstava imao pravo da u 2021. godini zaposli 3 lica bez posebnih dozvola i saglasnosti i to i učini u toj godini, u narednoj godini će se broj lica koje može da primi u radni odnos na neodređeno vreme bez posebnih dozvola i saglasnosti umanjiti za 3 novoprimljenih u prethodnoj, kao što je navedeno u članu 27k stav 1. Zakona o budžetskom sistemu.
Da li je za stavljanje klauzule o pravosnažnosti nadležna organizaciona jedinica koja je donela rešenje u prvom stepenu ili Odsek za opštu upravu, u okviru kojeg se nalazi opštinska arhiva?
Budući da organizaciona jedinica koja je donela rešenje u prvom stepenu, raspolaže svim podacima relevantnim za utvrđivanje pravosnažnosti rešenja koje je donela (kada je počeo da teče, odnosno kada je istekao rok za žalbu, da li je žalba uložena, da li se stranka odrekla prava na žalbu, kog datuma je rešenje postalo pravosnažno), po našem mišljenju ta jedinica i treba da utvrdi da li je i kada je neko rešenje postalo pravosnažno, odnosno da stavi klauzulu pravosnažnosti koju potpisuje ovlašćeno lice koje je za to odgovorno.
Zakon o opštem upravnom postupku sadrži samo načelo pravosnažnosti (član 14.), ali ne određuje ko i na koji način tu pravosnažnost utvrđuje. Delokrug organizacionih jedinica u lokalnoj upravi uređuje se pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji lokalne uprave, tako da se i ovo pitanje može, eventualno, precizirati tim pravilnikom.