Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeTumacenje Člana 22 Zakona o lokalnim izborima u vezi imenovanja zamenik sekretara opštinske izborne komisije, da li može da bude imenovan za zamenik sekretara op[tinske izborne komisije lice koji je diplomirani pravnik, a koji nije zaposlen u opštinskoj upravi u svojstvu sekretara, zamenika sekretara skupštine, načelnik ili, zamenik načelnika opštinke uprave, ili lice iz reda zaposlenih u opštinskoj upravi.
Članom 22. stav 3. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „za sekretara i zamenika sekretara izborne komisije mogu da budu imenovani sekretar skupštine, zamenik sekretara skupštine, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave, zamenik načelnika opštinske, odnosno gradske uprave ili lice iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koje ima visoko obrazovanje u oblasti pravnih nauka.
Navedeno znači da za zamenika sekretara opštinske/gradske izborne komisije mogu da budu imenovani:
- sekretar skupštine opštine/grada ili
- zamenik sekretara skupštine opštine/grada ili
- načelnik opštinske/gradske uprave ili
- zamenik načelnika opštinske/gradske uprave ili
- lice zaposleno u opštinskoj/gradskoj upravi sa visokim obrazovanjem u oblasti pravnih nauka (diplomirani pravnik).
Iz navedenog proističe da za zamenika sekretara opštinske/gradske izborne komisije može da bude imenovan samo neko iz reda navedenih lokalnih funkcionera ili neko od diplomiranih pravnika koji su zaposleni u opštinskoj/gradskoj upravi konkretne opštine/grada
Kako postupiti u slučaju da odbornik so premine a sledeći kandidat koji je po redu u utvrđenoj zbirnoj izbornoj listi listi, ne želi da prihvati mandat odbornika?
Za razliku od prethodnog Zakona o lokalnim izborima, nov Zakon o lokalnim izborima („Sl. glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) u postupku popune upražnjenog odborničkog mesta u slučaju da nekom odborniku prestane mandat pre isteka vremena na koje je izabran, više ne propisuje obavezu pribavljanja pismene saglasnosti kandidata kome treba da se dodeli mandat da prihvata taj mandat.
Zakon, takođe, ne predviđa mogućnost davanja izjave o neprihvatanju/odricanju od mandata, što znači da, u slučaju koji ste naveli u svom pitanju, u slučaju smrti nekog odbornika, lokalna izborna komisija treba da primeni član 72. odnosno član 73. zakona o lokalnim izborima, te „upražnjeni“ mandat, ako je u pitanju izborna lista koju je podnela politička stranka ili grupa građana, dodeli prvom narednom kandidatu sa iste izborne liste kojem nije bio dodeljen mandat odbornika u roku od dva dana od dana kada je konstatovano da je prestao mandat, odnosno u slučaju koalicione izborne liste, prvom sledećem kandidatu iste političke stranke na toj izbornoj listi kojem nije bio dodeljen mandat odbornika.
Dakle, želja kandidata kojem primenom ovih zakonskih odredbi treba da bude dodeljen mandat, da prihvati ili ne prihvati mandat nema pravnog značaja tj. efekta, te njemu mandat mora da bude dodeljen. Naravno, ako taj kandidat ostane pri tome da ne želi da bude odbornik, ima mogućnost da podnese ostavku na tu funkciju, ali tek nakon što mu odbornički mandat bude potvrđen od strane skupštine opštine, nikako pre toga, kako je to propisano članom 68. stav 3. Zakona o lokalnim izborima.
Članom 29. Zakona o lokalnim izborima propisana su merila za imenovanje biračkog odbora u stalnom sastavu. Obzirom da u Skupštini opštine postoje samo 2 odborničke grupe, jedna koja broji 39 odbornika i druga koja broji 6 odbornika (ukupno 45 odbornika), te kada se ispoštuje princip da se odborničkoj grupi koja ima više od polovine od ukupnog broja odbornika dodeli šta joj pripada po stavu 2. člana 29. Zakona, da li je obaveza da se sva preostala mesta dodele drugoj manjoj odborničkoj grupi (od 6 članova) ili se pak u raspodeli ostalih mesta pored manje i jedine odborničke grupe može opet srazmerno zastupljenosti dodeliti i većoj odborničkoj grupi?
Članom 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „odbornička grupa koja na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu ima više od polovine od ukupnog broja odbornika predlaže u jednoj polovini biračkih odbora predsednika i dva zamenika člana, a u drugoj polovini biračkih odbora predlaže zamenika predsednika, jednog člana i zamenika drugog člana, dok se preostala mesta u biračkim odborima raspodeljuju ostalim odborničkim grupama srazmerno njihovoj zastupljenosti u skupštini na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu.“.
Primenjujući ovu odredbu na konkretni slučaj, proisteklo bi da bi manjoj odborničkoj grupi trebalo da pripadne srazmeran deo od preostalih mesta u stalnom sastavu biračkih odbora, te ostaje otvoreno pitanje ko bi, u tom slučaju, imao pravo da predloži preostali broj predsednika, odnosno zamenika predsednika, članova i zamenika članova stalnog sastava biračkih odbora.
Mišljenja smo da nema osnova da se u tu raspodelu uključi veća odbornička grupa, s obzirom na to da je njeno učešće u predlaganju lica u biračke odbore decidno i jasno propisano citiranom odredbom člana 29. Zakona o lokalnim izborima.
U traženju mogućeg rešenja, smatramo da bi bilo celishodno i primereno da se shodno primeni rešenje iz člana 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima, koje uređuje predlaganje stalnog sastava lokalne izborne komisije u situaciji kada u skupštini opštine/grada postoje samo dve odborničke grupe.
Naime, član 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima glasi: „Ako u skupštini postoje dve odborničke grupe, veća odbornička grupa predlaže predsednika, zamenika predsednika, članove čiji broj zajedno sa predsednikom nije veći od polovine broja članova izborne komisije i zamenike članova čiji broj zajedno sa zamenikom predsednika nije veći od polovine broja zamenika članova izborne komisije, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave predlaže jednog člana i zamenika člana iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koji imaju iskustva u sprovođenju izbora, dok preostale članove i zamenike članova u izbornoj komisiji predlaže manja odbornička grupa.“.
Shodno navedenom, mišljenja smo da bi u konkretnoj situaciji, načelnik opštinske uprave trebalo da predloži po jednog člana u svakom od biračkih odbora, a da bi preostala mesta a to su dva lica u svakom biračkom odboru (zamenika predsednika i jednog člana u jednoj polovini biračkih odbora, odnosno predsednika i zamenika jednog člana u drugoj polovini biračkih odbora), trebalo da predloži manja odbornička grupa.
Smatramo da bi se na ovaj način ispoštovala i odredba člana 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, kao i duh zakona kroz učešće načelnika opštinske uprave koji je i kroz član 30. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, prepoznat kao potencijalni predlagač lica u stalni sastav biračkih odbora, u slučaju kada neka odbornička grupa ne predloži lice u birački odbor.
Da li odbornici pojedinici koji su nekada činili odbornički grupu „XX“ imaju pravo da pojedinačno predlažu članove biračkih odbora u stalnom sastavu na predstojećim lokalnim izborima?
Prema članu 29. stav 5. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24), odborničkom grupom u smislu predlaganja člana biračkog odbora u stalnom sastavu smatra se odbornik pojedinac ili grupa odbornika koja broji manje od onog broja odbornika koji je potreban za obrazovanje odborničke grupe:
1) ako su svi ti odbornici izabrani sa iste izborne liste;
2) ako izborna lista na kojoj su izabrani nije osvojila onoliko mandata koliko je potrebno za obrazovanje odborničke grupe;
3) ako niko od njih nije pristupio nekoj odborničkoj grupi;
4) ako su svi ti odbornici potpisali predlog za imenovanje člana, odnosno zamenika člana biračkog odbora u stalnom sastavu.
Svrha ovih odredbi je da omogući da u predlaganju stalnog sastava biračkih odbora učestvuju i odbornici izabrani sa onih izbornih lista koje su osvojile manji broj mandata od broja koji je aktima skupštine opštine/grada propisan kao minimum za obrazovanje odborničke grupe. Da bi neki odbornik ili odbornici mogli da predlažu stalni sastav biračkih odbora u skladu sa ovim odredbama, moraju da kumulativno budu ispunjena sva četiri navedena uslova.
S obzirom na to da je, izborna lista osvojila pet odborničkih mandata, dakle više od minimuma za obrazovanje odborničke grupe, nije ispunjen uslov iz člana 29. stav 5. tačka 2) Zakona o lokalnim izborima, tako da odbornici sa navedene izborne liste koji nisu članovi nijedne odborničke grupe nemaju pravo da predlažu članove i zamenike članova stalnog sastava biračkih odbora.
Što se tiče spreja, lampi, džakova i zatvornica da li se to kao i do sada dobija ili JLS to sama nabavlja?
Obezbeđivanje materijala je obaveza organa za sprovođenje izbora.
Kada su u pitanju izbori na republičkom nivou (izbori za narodne poslanike i izbori za predsednika Republike), ta obaveza je na Republičkoj izbornoj komisiji, na način definisan Uputstvom o primopredaji izbornog materijala pre i posle glasanja („Službeni glasnik RS“, broj 91/23 – prečišćen tekst).
Kada su u pitanju lokalni izbori, ta obaveza je na opštinskim/gradskim izbornim komisijama, s obzirom na to da Republička izborna komisija nije nadležna za sprovođenje lokalnih izbora.
U slučaju istovremenog održavanja i izbora na republičkom nivou i na lokalnom nivou, kao što je to npr. bio slučaj u decembru 2023. godine, kada su istovremeno održani i izbori za narodne poslanike i lokalni izboru u značajnom broju opština i gradova, korišćeni su sprejovi i UV lampe koje je obezbedila Republička izborna komisija, ali su vreće za odlaganje izbornog materijala za lokalne izbore i sigurnosne zatvornice za pečaćenje tih vreća nabavljale opštinske/gradske izborne komisije.
U skladu sa navedenim, na opštinskoj upravi, odnosno lokalnoj izbornoj komisiji je obaveza da za sprovođenje izbora raspisanih za 2. jun 2024. godine obezbedi materijal za sprovođenje.