Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeŠta po zakonu škola može da preduzme ako roditelj ne želi da potpiše saglasnost za izradu specifičnog tranzicionog plana za učenika (odnosi se na učenika koji nema izrađen IOP)?
Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, član 64. stav 5, škola je u obavezi da uspostavi saradnju sa drugom školom u kojoj učenik koji ostvaruje pravo na dodatnu podršku nastavlja sticanje obrazovanja, a u cilju ostvarivanja kontinuiteta dodatne podrške.
Na osnovu ovog propisa, u Pravilniku o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje („Sl. glasnik RS“, br. 74/2018), uveden je novi član 12. koji se odnosi na podršku tranziciji učenika koji se obrazuju po individualnom obrazovnom planu i koji glasi:
“Za svako dete, učenika i odraslog koji ostvaruje pravo na dodatnu podršku, ustanova planira i sprovedi posebne mere za pripremu deteta, učenika i odraslog za prelazak u novi ciklus, odnosno nivo obrazovanja, ili prelazak u drugu ustanovu, kao i mere za pripremu obrazovne ustanove u koju se uključuje dete, učenik i odrasli.
Horizontalna i vertikalna prohodnost podrazumeva nesmetano kretanje deteta, učenika i odraslog kroz sistem:
U cilju pripreme ustanove i ostvarivanja kontinuiteta podrške koju dobija dete, učenik i odrasli, Tim ustanove koju pohađa dete, učenik, odnosno odrasli je u obavezi da najmanje tri meseca pre prelaska deteta, učenika, odnosno odraslog uspostavi saradnju sa Timom ustanove u kojoj dete, učenik, odnosno odrasli nastavlja da stiče obrazovanje. Saradnja ustanove traje najmanje još tri meseca od trenutka uključivanja u drugu obrazovnu ustanovu.
Plan tranzicije (Obrazac 7) je sastavni deo IOP-a. Za sprovođenje plana tranzicije potrebna je pisana saglasnost roditelja.”
Pošto se ne radi o učeniku koji se obrazuje po IOP-u, škola može da organizuje sastanak sa roditeljima kako bi objasnila šta je plan tranzicije, koja je njegova svrha, na koji način će njihovo dete biti podržano kroz ovaj plan tranzicije, kakva je uloga roditelja u tom procesu i kakva je dobit za samog učenika i nastavak njegovog obrazovanja.
Prilikom isplate jubilarne nagrade za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave i primene člana 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave, da li se za 10 godina rada isplaćuje nagrada u visini mesečne prosečne zarade ili se taj iznos uvećava za 30%, shodno stavu 1.?
Članom 50. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) je propisano:
“Zaposleni ima pravo na jubilarnu novčanu nagradu u visini prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, s tim što se visina novčane nagrade uvećava za 30% i to:
1) Za 10 godina rada u radnom odnosu - u visini mesečne prosečne zarade,
2) Za 20 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 1) ovog stava uvećane za 30%,
3) Za 30 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 2) ovog stava uvećane za 30%,
4) Za 35 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 3) ovog stava uvećane za 30%,
5) Za 40 godina rada u radnom odnosu - u visini novčane nagrade iz tačke 4) ovog stava uvećane za 30%.
Zaposleni ostvaruje pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 10, 20, 30, 35 i 40 godina rada provedenih u radnom odnosu u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, bez obzira na to u kom organu je zaposleni ostvarivao prava iz radnog odnosa.
U slučaju da je poslodavac preuzeo poslove i zaposlene od drugog poslodavca kao uslov za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu računaju se i godine rada u radnom odnosu kod prethodnog poslodavca.
Jubilarna nagrada se isplaćuje u roku od 30 dana od dana ostvarivanja ovog prava.
Zaposleni ima pravo na jubilarnu nagradu kod poslodavca, ako to pravo u kalendarskoj godini nije ostvario u drugom državnom organu, organu autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u kojem je radio pre rada kod poslednjeg poslodavca.“
Dakle, u pogledju visine jubilarnu novčanu nagrade za 10 godina rada u radnom odnosu kolektivni ugovor je jasan – isplaćuje se u visini mesečne prosečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji prema objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike, za poslednji mesec u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na kalendarsku godinu u kojoj se jubilarna nagrada ostvaruje, dok se ona uvećava za 30% pri svakom narednom ostvarivanju ovog prava.
Članom 29. Zakona o lokalnim izborima propisana su merila za imenovanje biračkog odbora u stalnom sastavu. Obzirom da u Skupštini opštine postoje samo 2 odborničke grupe, jedna koja broji 39 odbornika i druga koja broji 6 odbornika (ukupno 45 odbornika), te kada se ispoštuje princip da se odborničkoj grupi koja ima više od polovine od ukupnog broja odbornika dodeli šta joj pripada po stavu 2. člana 29. Zakona, da li je obaveza da se sva preostala mesta dodele drugoj manjoj odborničkoj grupi (od 6 članova) ili se pak u raspodeli ostalih mesta pored manje i jedine odborničke grupe može opet srazmerno zastupljenosti dodeliti i većoj odborničkoj grupi?
Članom 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da „odbornička grupa koja na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu ima više od polovine od ukupnog broja odbornika predlaže u jednoj polovini biračkih odbora predsednika i dva zamenika člana, a u drugoj polovini biračkih odbora predlaže zamenika predsednika, jednog člana i zamenika drugog člana, dok se preostala mesta u biračkim odborima raspodeljuju ostalim odborničkim grupama srazmerno njihovoj zastupljenosti u skupštini na dan kada je odluka o raspisivanju lokalnih izbora stupila na snagu.“.
Primenjujući ovu odredbu na konkretni slučaj, proisteklo bi da bi manjoj odborničkoj grupi trebalo da pripadne srazmeran deo od preostalih mesta u stalnom sastavu biračkih odbora, te ostaje otvoreno pitanje ko bi, u tom slučaju, imao pravo da predloži preostali broj predsednika, odnosno zamenika predsednika, članova i zamenika članova stalnog sastava biračkih odbora.
Mišljenja smo da nema osnova da se u tu raspodelu uključi veća odbornička grupa, s obzirom na to da je njeno učešće u predlaganju lica u biračke odbore decidno i jasno propisano citiranom odredbom člana 29. Zakona o lokalnim izborima.
U traženju mogućeg rešenja, smatramo da bi bilo celishodno i primereno da se shodno primeni rešenje iz člana 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima, koje uređuje predlaganje stalnog sastava lokalne izborne komisije u situaciji kada u skupštini opštine/grada postoje samo dve odborničke grupe.
Naime, član 20. stav 6. Zakona o lokalnim izborima glasi: „Ako u skupštini postoje dve odborničke grupe, veća odbornička grupa predlaže predsednika, zamenika predsednika, članove čiji broj zajedno sa predsednikom nije veći od polovine broja članova izborne komisije i zamenike članova čiji broj zajedno sa zamenikom predsednika nije veći od polovine broja zamenika članova izborne komisije, načelnik opštinske, odnosno gradske uprave predlaže jednog člana i zamenika člana iz reda zaposlenih u opštinskoj, odnosno gradskoj upravi koji imaju iskustva u sprovođenju izbora, dok preostale članove i zamenike članova u izbornoj komisiji predlaže manja odbornička grupa.“.
Shodno navedenom, mišljenja smo da bi u konkretnoj situaciji, načelnik opštinske uprave trebalo da predloži po jednog člana u svakom od biračkih odbora, a da bi preostala mesta a to su dva lica u svakom biračkom odboru (zamenika predsednika i jednog člana u jednoj polovini biračkih odbora, odnosno predsednika i zamenika jednog člana u drugoj polovini biračkih odbora), trebalo da predloži manja odbornička grupa.
Smatramo da bi se na ovaj način ispoštovala i odredba člana 29. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, kao i duh zakona kroz učešće načelnika opštinske uprave koji je i kroz član 30. stav 2. Zakona o lokalnim izborima, prepoznat kao potencijalni predlagač lica u stalni sastav biračkih odbora, u slučaju kada neka odbornička grupa ne predloži lice u birački odbor.
Poslovnik o radu nadzornog odbora, kao interni opšti akt donosi sam Nadzorni odbor. Koja je formalna procedura za njegovo donošenje, da li je dovoljno da nadzorni odbor, napravi predlog Poslovnika, usvoji ga na sednici, nakon toga ga postavi na oglasnoj tabli ustanove, ili je potrebno pre toga da pribavi mišljenja/saglasnost drugih organa?
Nadzorni odbor ustanove donosi poslovnik o radu u skladu sa odlukom o osnivanju ustanove i statutom. Sama procedura bi trebala da bude propisana Statutom ustanove. U osnovi za donošenje konkretnog akta nije potrebna saglasnost organa-osnivača. U skladu sa tim, naše tumačenje je da za akt, koji je interni, procesnog tipa, nema potrebe da dobija saglasnost osnivača ili organa ustanove.
Građevinski inspektor je 2022. doneo rešenje o zabrani korišćenja jedne dimnjačke vertikale u višeporodičnoj stambenoj zgradi, te naložio dovođenje iste u ispravno stanje. Na sednici skupštine stambene zajednice donešena je odluka da se ista ne može popraviti jer ne postoje sredstva za isto, a pored toga se ne može pronaći niti jedan izvođač radova koji može da izvede pomenute radove, uz obrazloženje da nisu materijalno, mašinski i kadrovski osposobljeni za takvu vrstu radova, niti mogu da garantuju njihov kvalitet. Kako je postupajući građevinski inspektor otišao u penziju, te u odnosu i na protok vremena, da li drugi građevinski inspektor treba da donese novo rešenje, te po njemu podnese prekršajnu prijavu protiv stambene zajednice za ne postupanje po rešenju građevinskog inspektora?
Zakon o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US) je članom 16. i 136. definisano je da je rešenje upravni akt kojim organ, neposredno primenjujući propise iz odgovarajuće upravne oblasti, odlučuje o pravu, obavezi ili pravnom interesu stranke. Dispozitiv rešenja, saglasno odredbama člana 141. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, sadrži kratku i jasnu odluku, a u posebne tačke unosi se rok, uslov ili nalog. Rešenje potpisuje ovlašćeno službeno lice koje ga donosi, odnosno rukovodilac organa, kako je to propisano odredbama člana 141. stav 7. istog zakona.
Ukoliko nadzirani subjekat je sprovede nalog iz rešenja, ono postaje izvršno, što se konstatuje rešenjem o izvršenju, a obavezu njegovog prinudnog sprovođenja ima prvostepeni organ koji je doneo rešenje i to kroz jedan od tri oblika upravnog izvršenja koji su definisani Zakonom o opštem upravnom postupku. Da li će se rešenje prvostepenog organa sprovesti izvršenjem preko drugih lica, izvršenjem posrednom prinudom (putem novčanih kazni) ili izvršenjem neposrednom prinudom, zavsi od čega se sastoji izvršenikova obaveza.
U konkretnom slučaju, ovo znači da je građevinski inspektor rešenje doneo kao ovlašćeno službeno lice, u ime prvostepenog organa, koji ima obavezu da doneto rešenje i prinudno sprovede, ukoliko je nalog iz rešenja građevinskog inspektora bio takav da zahteva upravno izvršenje. Prestanak radnog odnosa građevinskom inspektoru, zbog odlaska u penziju, ne utiče na zastarevanje obaveza izvršenika. Ni Zakonom o opštem upravnom postupku, ni Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019, 37/2019 - dr. zakon, 9/2020, 52/2021 i 62/2023) nije propisano zastarevanje obaveze izvršenika, utvrđene rešenjem građevinskog inspektora.
Zakonom o inspekcijskom nadzoru ("Sl. glasnik RS", br. 36/2015, 44/2018 - dr. zakon i 95/2018) propisani su članom 53. posebni slučajevi odgovornosti službenih lica, tj. da je inspektor i službenik ovlašćen za vršenje inspekcijskog nadzora posebno odgovoran ako u vršenju inspekcijskog nadzora ne preduzme, ne predloži ili ne odredi mere ili radnje za koje je ovlašćen, te da povrede radnih dužnosti iz stava 1. ovog člana predstavljaju teže povrede radne dužnosti.
Što se tiče stanara koji ometaju izvršenje rešenja, oni imaju obavezu da omoguće sprovođenje izvršenja rešenja građevinskog inspektora. Članom 61a Zakona o inspekcijskom nadzoru propisana je kazna za lica koja onemogućavaju ili otežavaju sprovođenje upravnog izvršenja.
Osim toga, vlasnik posebnog dela, odnosno vlasnik samostalnog dela zgrade, dužan je da dozvoli prolaz kroz svoj poseban, odnosno samostalni deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način ako je to nužno za popravku, odnosno održavanje drugog dela zgrade ili ispunjenje druge zakonske obaveze, kako je to propisano članom 14. stav 1. tačka 6. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 104/2016 i 9/2020 - dr. zakon).
Nakon sprovedenih radova, vlasnik posebnog, odnosno samostalnog dela zgrade koji je dužan da dozvoli prolaz kroz svoj poseban deo zgrade ili njegovu upotrebu na drugi primeren način u skladu sa tačkom 6) stav 1. ovog člana ima pravo da zahteva da njegov posebni, odnosno samostalni deo zgrade bude vraćen u stanje u kome se nalazio pre nego što je dozvolio prolaz ili njegovu upotrebu, odnosno ima pravo na naknadu štete koja je pričinjena prolazom ili upotrebom na posebnom, odnosno samostalnom delu zgrade.