Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOpština raspisuje konkurs za stipendije učenicima za srednje škole, onjavljuje spisak i sklapa Ugovor sa srednjim školama o prenosu sredstava kako bi isplaćivali učenicima stipendije. Da li opština greši što prenosi sredstva po ugovoru srednjim školama?
Na osnovu stava 14, člana 11. i stava 15. člana 11a Zakona o učeničkom i studentskom standardu („Službeni glasnik RS“ broj 18/10, 55/13, 27/18-dr.zakon i 10/19) jedinica lokalne samouprave (JLS) može svojom odlukom, u skladu sa materijalnim mogućnostima, utvrditi pravo na učeničku stipendiju, ako je prethodno za te namene u svom budžetu obezbedila sredstva.
Odlukom o stipendiranju učenika, koju donosi skupština jedinice lokalne samouprave, utvrđuju se uslovi, kriterijumi i postupak dodele stipendija učenicima. Dodela stipendija vrši se putem konkursa za dodelu stipendija koji obuhvata uslove za dodelu stipendija, kriterijume za utvrđivanje redosleda kandidata, broj korisnika stipendije, visinu stipendije, potrebna dokumenta, rokove za prijavljivanje na konkurs i način odlučivanja o dodeli stipendija.
Predlog rang liste i konačnu rang listu i predlog odluke o dodeli stipendija utvrđuje komisija koju imenuje nadležni organ JLS određen odlukom. Odluku o dodeli stipendija donosi predsednik opštine. Na osnovu konačne odluke o dodeli stipendije učenik, njegov roditelj ili staratelj zaključuje sa JLS ugovor o stipendiranju kojim se bliže uređuju prava i obaveze u vezi sa korišćenjem stipendije.
Učeničke stipendije se isplaćuju iz budžeta JLS, sa ekonomske klasifikacije 472715-Učeničke stipendije, na tekući račun punoletnog učenika odnosno na tekući račun roditelja ili staratelja maloletnog učenika.
Za lakšu evidenciju odobrenih sredstava i postizanje ciljeva propisanih odlukom o stipendiranju učenika, moguće je otvoriti evidencioni račun unutar glavne knjige trezora odnosno budžetskog fonda, što omogućava vođenje posebne evidencije rashoda za stipendije.
Predsednik opštine je podneo ostavku i uskoro ističe rok za sazivanje Skupštine opštine. Prema članu 86. Zakona o lokalnoj samoupravi, privremeni organ jedinice lokalne samouprave obrazuje Vlada. Kakvu ulogu ima Skupština opštine i da li treba nekog da obavesti da je istekao rok za izbor predsednika opštine da bi se pristupilo imenovanju privremenog organa?
Zakon o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 - dr. zakon, 101/16 - dr. zakon, 47/18 i 111/21 - dr. zakon) ne propisuje obavezu organa jedinice lokalne samouprave da Vladu odnosno ministarstvo nadležno za sistem lokalne samouprave obaveste o tome da je nastupio neki od slučaja iz člana 85. tog zakona koji predstavlja osnov za raspuštanje skupštine jedinice lokalne samouprave.
Članom 78. stav 2. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da organi Republike i teritorijalne autonomije vrše nadzor nad zakonitošću rada i akata organa jedinice lokalne samouprave, u skladu s Ustavom i zakonom, dok je stavom 3. istog člana propisano da je nadležan organ jedinice lokalne samouprave dužan da organu Republike, odnosno autonomne pokrajine, koji vrši nadzor nad zakonitošću rada i akata jedinice lokalne samouprave, blagovremeno dostavi tražene podatke, spise i isprave. Iz navedenog proističe da davanje podataka nadležnom organu Republike, odnosno autonomne pokrajine podrazumeva prethodni zahtev nadležnog organa.
Međutim, mišljenja smo da, bez obzira na to što ne postoji formalna obaveza, skupština jedinice lokalne samouprave treba da obavesti Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, u čijem je delokrugu, na osnovu člana 11. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, br. 128/20, 116/22, 62/23 i 92/23 - dr. zakon), obavljanje poslova državne uprave koji se odnose na sistem lokalne samouprave, da je nastupio slučaj iz člana 85. Zakona o lokalnoj samoupravi, kako bi ovo ministarstvo moglo da postupi u skladu sa svojim ovlašćenjem iz člana 86. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi, da Vladi predloži raspuštanje skupštine jedinice lokalne samouprave.
Po članu 145. Zakona o planiranju i izgradnji izdato je Rešenje o odobrenju za adaptaciju sistema klimatizacije i ventilacije u fabrici za pakovanje vodom. Da li je za ovakvu vrstu radova (adaptaciju) potrebna polisa osiguranja prema trećem licu, s obzirom da u konkretnom slucaju treće lice ne postoji?
Član 148. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji predviđa obavezu investitora ili izvođača radova da uz prijavu radova, pored ostale dokumentacije, dostavi i polisu osiguranja od štete prema trećim licima koja može nastati prilikom izvođenja određenih građevisnkih radova.
Kako se u konrketnom slučaju radi o izvođenju radova radi adaptacije sistema klimatizacije i ventilacije u fabrici za pakovanje vode, to bi u konkretnom slučaja treća lica bila sva lica koja se slučajno ili namerno nađu u blizini mesta izvođenja radova i pretrpe eventualnu štetu od izvođenja radova.
Stoga je potrebno da se uz prijavu radova nakon pravnosnažnosti rešenja iz člana 145. Zakona, dostavi navedena polisa osiguranja.
Da li zaposleni u OU/funkcioneri mogu biti dodatno angažovani (30%) na projektu koji realizuje opština uz podršku stranog donatora i da za to angažovanje budu dodatno plaćeni?
Članom 118. stav 1 tačka 3) Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) propisano je da zaposleni ima pravo na naknadu troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu. U skladu sa stavom 2. ovog člana, visina ovih troškova mora biti izražena u novcu.
Članom 20. Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika ("Sl. glasnik RS", br. 98/2007 - prečišćen tekst, 84/2014, 84/2015, 74/2021 I 119/2023), propisano je da se državnom službeniku i namešteniku naknađuju troškovi ishrane i gradskog prevoza u mestu boravka u inostranstvu u iznosu od 15 evra na svaka 24 časa provedena u inostranstvu.
Kada se službeni put u inostranstvu zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave realizuje i finansira iz međunarodnih sredstava, odnosno donacija, proizilazi takođe da je obračun i isplatu dnevnica (troškovi ishrane i gradskog prevoza u mestu boravka u inostranstvu) potrebno vršiti u skladu sa odredbama Zakona o radu i Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državnih službenika i nameštenika. Stručnoj službi SKGO nisu poznate odredbe bilo iz navedenih propisa ili iz propisa i drugih dokumenata koji se odnose na budžetski sistem, uključujući i Uputstvo Ministarstva finansija za pripremu budžeta, a koje na drugačiji način uređuju utvrđivanje visine i isplatu dnevnica za službena putovanja u inostranstvu zaposlenih u JLS. Ipak, bilo bi poželjno sagledati i konkretan ugovorni aranžman u okviru kojeg se projekat sprovodi i hijerarhiju primenljivih pravnih akata (Finansijski sporazum u okviru kojeg je projekat odobren, Okvirni sporazum za instrument pretpristupne pomoći EU – odgovarajuća IPA, ukoliko je to izvor finansiranja projekta, itd.) da bi se sa sigurnošću ispitale opcije u pogledu predmetnog tretmana dnevnica. U zavisnosti od modaliteta implementacije (direktni ili indirektni) i nadležnog ugovaračkog tela (Delegacija EU, ili MFIN/CFCU), kao i nadležne nacionalne institucije za projekat (Ministarstvo za evropske integracije ili druga resorna institucija), bilo bi poželjno da se i od njih zatraži interpretacija u ovom pogledu.
Plate članova projektnog tima treba da odgovaraju stvarnom obimu njihovog angažovanja u realizaciji projekta uvažavajući procente angažovanja i iznose određene budžetom projekta. Potrebno je da jedinica lokalne samouprave donese odgovarajući akt (rešenje/zaključak) o potrebi angažovanja zaposlenih u jedinici lokalne samouprave na aktivnostima projekta. Ovaj akt treba da sadrži imena službenika koji učestvuju na realizaciji projekta, opis aktivnosti kao i vremenski period u kome će zaposleni obavljati aktivnosti na realizaciji projekta.
Ukoliko zaposleni pored svojih redovnih poslova, obavlja i poslove na realizaciji projekta, on ima pravo na dodatak za dodatno opterećenje. Članom 41. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 38/2019, 55/2020, 51/2022 i 44/2023) propisana je mogućnost da ako po pismenom nalogu neposrednog rukovodioca zaposleni radi i poslove koji nisu u opisu njegovog radnog mesta zbog privremeno povećanog obima posla ili poslove odsutnog zaposlenog, ima pravo na dodatak za dodatno opterećenje na radu. U pismenom nalogu se navodi i naziv radnog mesta čije poslove će zaposleni obavljati usled privremenog povećanja obima poslova i razlozi koji su doveli do privremenog povećanja obima posla, odnosno ime zaposlenog koji je odsutan. Dodatak za prekovremeni rad isključuje dodatak za dodatno opterećenje na radu. Dodatak za dodatno opterećenje od najmanje 10 radnih dana mesečno iznosi 4% osnovne plate, odnosno 5% osnovne plate ako zaposleni zamenjuje rukovodioca unutrašnje jedinice. Dodatak za dodatno opterećenje od najmanje 20 radnih dana mesečno iznosi 8% osnovne plate, odnosno 10% osnovne plate ako zaposleni zamenjuje rukovodioca unutrašnje jedinice. Dakle, uslov za isplatu dodatnog opterećenja u skladu sa odredbama Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave jeste da poslovi koje zaposleni obavlja kao projektne zadatke nisu poslovi koji su mu već u opisu radnog mesta.
Po pitanju angažovanja novih lica za rad na projektima, članom 70. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Službeni glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da se radni odnos u organu JLS može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme) između ostalog i radi učešća u pripremi ili realizaciji određenog projekta, najduže do završetka projekta. Radni odnos na određeno vreme u ovom slučaju zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa i ne može prerasti u radni odnos na neodređeno vreme.
Lica angažovana radi realizacije projekata koji se finansiraju sredstvima Evropske unije ili sredstvima donacija, ukoliko se naknade za njihov rad, sa pripadajućim porezima i doprinosima, finansiraju iz ovih izvora, izuzeta su od ograničenja ukupnog broja zaposlenih na određeno vreme uspostavljenog članom 27k stav 4. Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020 i 118/2021 – dr. zakon, 138/2022 i 92/2023).
Da li logoped u predškolskoj ustanovi sme da radi individualno sa detetom kome je Interresorna komisija preporučila logopedski tretman naravno uz saglasnost roditelja?
Novi Pravilnik o programu svih oblika rada stručnog saradnika u predškolskoj ustanovi ("Službeni glasnik RS - Prosvetni glasnik", broj 6/2021) utvrđuje program svih oblika rada stručnog saradnika u predškolskoj ustanovi, među kojima je logoped.
Pored zajedničkih oblasti rada, za različite profile stručnih saradnika navedeni su i specifični poslovi koje obavljaju u predškolskoj ustanovi. Tako je za stručnog saradnika logopeda navedeno i:
U listi specifičnih poslova logopeda nije naveden individualni rad sa decom, u smislu pružanja logopedskih tretmana, već se podrška deci sa govorno-jezičkim smetnjama planira, organizuje i pruža kroz situacino učenje u vršnjačkoj grupi.
Ovakav pristup je u skladu sa novim Osnovama programa predškolskog vaspitanja i obrazovnja, kao i sa principima inkluzivnog obrazovanja. U odnosu na raniju praksu, ovakav pristup je delotvorniji jer detetu pruža više prilika da u različitim kontekstima i različitim interakcijama razvija govor, da se individualizovane vežbe logomotorike sprovode kontinuiranu, u prirodnom vršnjačkom okruženju, a da se vaspitači i roditelji osnaže da na pravi način podrže dete u razvoju govora i prevazilaženju govorno-jezičke smetnje.
Iz perspektive interresorne komisije, ukoliko članovi smatraju da je za dete važno da dobije logopedski tretman, onda u okviru individualnog plana podrške mogu da navedu ustanovu iz zdravstvenog sistema koja će pružati takvu uslugu. Ako navedu da dete treba da dobije podršku logopeda u predškolskoj ustanovi, onda se ta podrška organizuje u skladu sa propisima i procedurama koje važe u toj ustanovi. U tom smislu, IRK ne može imati uticaj na koji način će se organizovati podrške za dete od strane logopeda u predškolskoj ustanovi.