Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se Centri za socijalni rad u postupku javne nabavke socijalne zaštite mogu javiti kao ponuđači u javnim nabavkama (npr. „Dnevni boravak za osobe sa invaliditetom i „Pomoć u kući“) i ako mogu, koje dozvole/licence moraju da poseduju?
Zakonom o socijalnoj zaštiti propisano je da usluge procene i planiranja pruža centar za socijalni rad u okviru javnih ovlašćenja.
Sve druge usluge socijalne zaštite pruža ovlašćena organizacija (licencirani pružalac usluge). Dozvolu za rad, licencu, kao javnu ispravu kojom se potvrđuje da ustanova socijalne zaštite, odnosno pružalac usluga socijalne zaštite ispunjava utvrđene uslove i standarde za pružanje određenih usluga u oblasti socijalne zaštite, izdaje ministarstvo nadležno za socijalna pitanja i to prema Pravilniku o licenciranju organizacija socijalne zaštite („Službeni glasnik RS”, broj 42/2013) i Pravilniku o bližim uslovi ma i standardima za usluge socijalne zaštite („Službeni glasnik RS”, br. 42/2013, 89/2018 i 73/2019).
Zakon o socijalnoj zaštiti, u članu 64, uzeo je u obzir mogućnosti da se usluge socijalne zaštite mogu obezbediti od strane ustanove socijalne zaštite koju je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno JLS, bez prethodno sprovedenog postupka javne nabavke. Ipak, ovakva ustanova može pružati navedene usluge samo izuzetno, i to u okviru svoje posebne organizacione jedinice za pružanje usluga, ukoliko podnese zahtev ministarstvu nadležnom za socijalna pitanja i dobije licencu za pružanje usluge socijalne zaštite za koju je i podnelo zahtev, drugim rečima ispunjava uslove iz Pravilnika, i ako u lokalnoj zajednici nema drugog ovlašćenog pružaoca usluge socijalne zaštite.
Mogućnost obezbeđivanja usluga od strane javnog sektora bez prethodno sprovedenog postupka javne nabavke predviđena je i odredbama Zakona o javnim nabavkama, čl. 13, i to pod relativno strogim uslovima.
Pomenutim članom, propisano je da se odredbe ovog zakona ne primenjuju na ugovore koje javni naručilac zaključuje sa drugim pravnim licem ako su ispunjeni svi sledeći uslovi:
Dodatne informacije mogu se pronaći i u Vodiču za javne nabavke u oblasti socijalne zaštite.pdf.
Ko može biti određen kao lice za zaštitu podataka o ličnosti u ustanovama obrazovanja i vaspitanja?
Načelno, kao lice za zaštitu podataka o ličnosti može biti određeno lice iz redova zaposlenih koje nije u sukobu interesa. Tako npr., nema smetnji da sekretar ustanove obrazovanja i vaspitanja bude određen kao lice za zaštitu podataka o ličnosti, posebno imajući u vidu da sekretar ustanove obavlja i poslove iz člana 133. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 88/17, 27/18 - dr. zakoni i 10/19) (npr. stara se o zakonitom radu ustanove, ukazuje direktoru i organu upravljanja na nepravilnosti u radu ustanove, prati propise i informiše zaposlene) koji korespondiraju sa obavezama lica za zaštitu podataka o ličnosti iz člana 58. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Međutim, treba voditi računa da sekretar ustanove obrazovanja i vaspitanja nije u sukobu interesa.
Da li su javne ustanove u obavezi da odrede lice za zaštitu podataka o ličnosti?
Odredbom člana 4. tačka 25) Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 87/18) utvrđeno je da je organ vlasti državni organ, organ teritorijalne autonomije i jedinice lokalne samouprave, javno preduzeće, ustanova i druga javna služba, organizacija i drugo pravno ili fizičko lice koje vrši javna ovlašćenja.
Prema tome, kako je javna ustanova organ vlasti u smislu odredaba Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, iz odredbe člana 56. stav 2. tačka 1) Zakona proizilazi da ona mora odrediti lice za zaštitu podataka o ličnosti.
Da li se i na koji način može promeniti lice za zaštitu podataka o ličnosti?
Da, lice za zaštitu podataka o ličnosti može biti promenjeno odgovarajućim internim aktom rukovaoca/obrađivača, što je potrebno objaviti i bez odlaganja o promeni obavestiti Poverenika i odostaviti kontakt podatke novog lica za zaštitu podataka o ličnosti radi upisa u evidenciju.
Da li se stranac može odrediti kao lice za zaštitu podataka o ličnosti?
Da, nema zakonskih prepreka da se stranac odredi kao lice za zaštitu podataka o ličnosti, uz poštovanje odredaba Zakona o zapošljavanju stranaca ("Sl. glasnik RS", br. 128/14, 113/17, 50/18 i 31/19).