Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeDa li se pragovi do kojih se ne primenjuje ZJN odnose na vrednost pojedinačne javne nabavke ili se odnose na vrednost svih istovrsnih nabavki na godišnjem nivou, što je bio slučaj po starom ZJN?
Pragovi se odnose na vrednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou, iako sam ZJN ne propisuje više pojam istovrsnosti, već se u odgovarajućim odredbama navodi da se nabavka ne može deliti sa ciljem izbegavanja primene ZJN.
Kako se određuje istovrsnost nabavki po novom Zakonu. Konkretno da li su iste nabavke: nabavka ličnog pratioca deteta, nabavka dnevnog boravka za decu sa smetnjama u razvoju i recimo nabavka pomoći u kući starim licima, ako su npr. sve nabavke pojedinačno sa po 8 miliona procenjene vrednosti kako ih sprovoditi?
ZJN ne uređuje, kao ni prethodni, pitanje istovrsnosti ovih usluga. Dakle, pitanje je procene nadležnih organa da li su usluge „istovrsne“, te je preporuka da se smatraju istovrsnim (pre svega, ukoliko je isti krug „potencijalnih ponuđača“ za sve ove navedene usluge). Praksa kontrolnih organa je do sada bila da se oslanjaju na definiciju iz člana 64. stav 4. ZJN iz 2012. godine i verovatno će se nastaviti sa takvom praksom, da je „istovrsna javna nabavka nabavka koja ima istu ili sličnu namenu, pri čemu isti ponuđači u odnosu na prirodu delatnosti koju obavljaju mogu da je ispune“. Pri tome, uvek treba imati u vidu i odredbe člana 29. stav 2. novog ZJN „Određivanje procenjene vrednosti predmeta javne nabavke ne može da se vrši na način koji ima za cilj izbegavanje primene ovog zakona, niti u tom cilju može da se vrši podela predmeta javne nabavke na više nabavki“, što je inače sadržavao u sličnoj formi i već pomenuti član 64. stav 4. ZJN iz 2012. godine.
Da li se za ugovor o delu gleda celokupan iznos sa porezima i doprinosima, da bude manji od 1.000.000 dinara bez PDV-a na godišnjem nivou, da se ne bi sprovodila javna nabavka pošto prelazi iznos od 40.000 dinara iznad 1.000.000 dinara za decembarski koji se isplaćuje u januaru?
Da, uzima se u obzir iznos sa porezima i doprinosima (vrednost bez PDV-a).
U situaciji kada se proglasi vanredna situacija (npr. situacija sa pandemijom Covid 19), da li može da se izuzme primena Zakona o javnim nabavkama u skladu sa članom 12. stavom 1. tačka 9?
Navedeni izuzetak može se primeniti samo ukoliko su ispunjeni uslovi za njegovu primenu, koji se u najvećoj meri ne odnose na situaciju koja se odnosi na pandemiju Covid 19. Po pravilu, postoji obaveza da se primeni pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva, uz mogućnost primene odredbe člana 62. stav 9. ZJN ukoliko su za to ispunjeni propisani uslovi (i to za pojedine predmete javne nabavke i u određenom trajanju).
Da li primena hitnih nabavki može da se realizuje sprovođenjem pregovaračkog postupka po članu 62. stav 9. Zakona o javnim nabavkma?
Kada se koristi mogućnost korišćenja tzv. hitnih nabavki uvek treba imati u vidu da ta hitnost mora biti opravdana i da se za istu moraju imati valjani dokazi (objektivni, a ne subjektivni razlozi i okolnosti koji su na strani naručioca i ne izazvani nekim njegovim postupanjem ili nepostupanjem i slično). Navedeno važi za sve vrste postupaka u kojima bi se pozvali na hitnost kako bi koristili mogućnost skraćenja roka za podnošenje ponuda. Što se tiče primene pregovaračkog postupka bez objavljivanja javnog poziva po članu 62. stav 9. ZJN, on samo kaže da u određenim slučajevima, kada se primenjuje pomenuti pregovarački postupak, ne postoji obaveza i da se postupi na način propisan st. 1-6 člana 62. ZJN, a to su slučajevi kada se nabavka vrši radi obezbeđivanja osnovnih životnih uslova u slučajevima elementarnih nepogoda ili tehničko-tehnoloških nesreća čije posledice ugrožavaju bezbednost, zdravlje i živote ljudi, materijalna dobra ili životnu sredinu, u skladu sa propisima kojima se uređuju vanredne situacije, kada se nabavljaju dobra koja se kotiraju i kupuju na robnim berzama i za nabavku dobara ili usluga po posebno povoljnim uslovima od isporučioca koji trajno obustavlja ili je obustavio poslovne aktivnosti, od stečajnog ili likvidacionog upravnika u okviru odgovarajućeg postupka, pogodbe sa poveriocima ili drugog odgovarajućeg postupka prema propisima države privrednog subjekta.