Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOdredbom člana 145. stav 1. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da se za lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može izreći novčana kazna do 20% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena. Formulacija „može“ ukazuje da zakon daje ovlašćenje, ali ne i obavezu da se novčana kazna izrekne u svakom slučaju lakše povrede dužnosti.
Članom 145. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) predviđeno je da se za lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može izreći novčana kazna do 20% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena. Za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa službeniku može da se izrekne: 1) novčana kazna od 20% do 30% njegove osnovne plate za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do šest meseci; 2) određivanje nižeg koeficijenta u rasponu do početka neposredno nižeg platnog razreda, koji ne može biti niži od početnog koeficijenta zvanja čije poslove službenik obavlja, prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave; 3) zabrana napredovanja od četiri godine; 4) premeštaj na radno mesto u neposredno niže zvanje uz određivanje koeficijenta prema zakonu kojim se uređuju plate u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave; 5) prestanak radnog odnosa. Novčana kazna izvršava se administrativnim putem.
Dakle, po pitanju lakših povreda dužnosti radnog odnosa zakonodavac je kao kaznu imao u vidu isključivo novčanu kaznu bez ostavljanja mogućnosti za alternativu.
Što se tiče izvršenja kazne, odgovornost je rukovodioca organa da izvrši izrečenu kaznu obustavljanjem iznosa novčane kazne od zarade zaposlenog.
Kolektivnim ugovorom kod poslodavca koji je zaključen u toku 2023. godine, propisano je da zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć za slučaj, između ostalog – nabavke medicinsko-tehničkih pomagala koja su definisana pravilnikom o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog osiguranja, za zaposlenog ili člana njegove uže porodice. Izmenama Kolektivnog ugovora koji je stupio na snagu 30. decembra 2024. godine, propisano je da „zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć po navedenom osnovu iz ovog ugovora ne može ostvariti pravo za člana uže porodice po istom osnovu u periodu od pet godina, kao i zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć po navedenom osnovu ovog ugovora za člana uže porodice, ne može po istom osnovu ostvariti pravo za sebe u periodu od pet godina“. Da li to znači da zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć po ovom osnovu u toku 2023. godine, sada ne može ostvariti pravo za člana uže porodice (dete)? Ili se ova odredba primenjuje za buduće slučajeve nakon stupanja na snagu Kolektivnog ugovora?
Ustav Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 98/2006 i 115/2021) u članu 197. kaže da zakoni i svi drugi opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo. Izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona. Odredba krivičnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je blaža za učinioca krivičnog dela. S obzirom da je Kolektivni ugovor o izmenama i dopunama Kolektivnog ugovora kod poslodavca („Sl. list opštine Ivanjica“, br. 13/2024) stupio na snagu 30.12.2024. godine, sve odredbe iz ovog kolektivnog ugovora proizvode dejstvo od tog datuma.
Članom 49. Kolektivnog ugovora kod poslodavca („Sl. list opštine Ivanjica“, br. 10/2023 i 13/2024) predviđeno je da se solidarna pomoć u toku godine za slučaj nabavke medicinsko-tehničkih pomagala koja su definisana Pravilnikom o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog osiguranja, za zaposlenog ili člana njegove uže porodice, priznaje na osnovu uredne dokumentacije, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu opštine Ivanjica, u visini jedne prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike. Uredna dokumentacija u smislu ovog člana je: zahtev za solidarnu pomoć, izveštaj lekara specijaliste ili otpusna lista iz bolnice, kao i drugi dokazi kojima se utvrđuje da je zaposleni ili član njegove uže porodice ostvario pravo na nabavku ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju, u skladu sa uslovima iz Pravilnika o medicinsko-tehničkim pomagalima.
Zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć iz člana 47. stav 1. tačka 2. ovog ugovora ne može ostvariti pravo za člana uže porodice po istom osnovu u periodu od pet godina, kao i zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć iz člana 47. stav 1. tačka 2. ovog ugovora za člana uže porodice, ne može po istom osnovu ostvariti pravo za sebe u periodu od pet godina.
Kako ranije odredbe člana 49. nisu sadržale ograničenja iz stava 3, zaposleni koji u 2025. godini podnese zahtev za solidarnu pomoć za slučaj nabavke medicinsko-tehničkih pomagala koja su definisana Pravilnikom o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog osiguranja za člana uže porodice, moći će da ostvari to pravo bez obzira što je to pravo ostvario za sebe u prethodnoj 2024. godini (pre izmena i dopuna Kolektivnog ugovora), jer tada nije važilo ograničenje od pet godina za ostvarivanje tog prava za člana uže porodice. Ograničenje iz člana 49. stav 3. Kolektivnog ugovora u ovom konkretnom slučaju posmatraće se od prava ostvarenog u 2025. godini.
Postovani, okrobra meseca prvi put sam zasnovala radni odnos na 3 meseca, posle toga, januara dobila sam ugovor na neodredjeno vreme. Imam nedoumice oko polaganja drzavnog strucnog ispita, jer imam samo 3 meseca radnog iskustva bez pripravnickog staza, da li mozete da mi objasnite u kom roku sam duzna da polozim drzavni strucni ispit?
Što se tiče trajanja pripravničkog staža, članom 127. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Službeni glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021 i 92/2023) predviđeno je da pripravnički staž za pripravnike sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, master strukovnim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, traje jednu godinu.
Pripravnički staž za pripravnika sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, traje devet meseci.
Pripravnički staž za pripravnike sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju, traje šest meseci.
Pripravniku koji iz opravdanih razloga odsustvuje s rada duže od jednog meseca produžava se pripravnički staž onoliko koliko je trajalo odsustvo. Za vreme trajanja pripravničkog staža pripravnik ostvaruje prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u skladu sa zakonom.
Po pitanju obaveze polaganja državnog stručnog ispita, članom 129. istog zakona je predviđeno da je pripravnik dužan da položi državni stručni ispit do okončanja pripravničkog staža. Pripravniku koji ne položi državni stručni ispit, prestaje radni odnos. Kada položi državni stručni ispit, pripravnik u radnom odnosu na određeno vreme može da nastavi rad na neodređeno vreme ako postoji odgovarajuće radno mesto na koje može da bude raspoređen i ako se raspoređivanje uklapa u doneti kadrovski plan. Posle okončanja pripravničkog staža, službenik iz člana 126. stav 4. ovog zakona, ima pravo da se vrati na radno mesto na koje je bio raspoređen pre obavljanja pripravničkog staža.
Dakle, ukoliko je u ovom konkretnom slučaju utvrđen pripravnički staž, obaveza polaganja državnog stručnog ispita je do okončanja pripravničkog staža.
Zbog zavođenja predmeta u e pisarnici, nema svih klasifikacionih oznaka postupaka. Šta znače oznake u klasifikasiji 016 012 i kako su određene? Kako Opštinska uprava da dopuni klasifikacione oznake postupaka koje su potrebne u radu u e pisarnici?
Uredbom o klasifikaciji dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja („Sl. glasnik RS“, br. 14/23) utvrđuje se klasifikacija po materiji dokumentarnog materijala koji nastaje u radu organa državne uprave, službe Narodne skupštine, predsednika Republike i Vlade, svih imalaca javnih ovlašćenja kada vrše poverene poslove državne uprave, kao i organa autonomnih pokrajina, opština, gradova i grada Beograda u poverenom delokrugu. Ovom uredbom se utvrđuju i minimalni rokovi čuvanja u okviru podgrupa.
Osnovna razlika u odnosu na prethodni podzakonski akt je u tome što se predmeti grupišu prema osnovnim poslovima. Svi poslovi opštinske uprave su u smislu klasifikacije dokumentarnog materijala određeni ovim podzakonskim aktom.
Oznaka 012 se odnosi na podzakonske akte (uredbe, odluke, uputstva i sl.).
Oznaka 016 se odnosi na javnu upravu i javne službe.
Opštinskoj upravi se obratilo pravno lice B sa sledećim zahtevom u vezi sa integralnom dozvolom: Preduzeću A je 2021. godine izdato rešenje o izdavanju integralne dozvole za skladištenje, tretman i ponovno iskorišćenje otpada, na period od 10 godina. Krajem 2023. godine preduzeće A je zaključilo ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem B, kojim ustupa nepokretnosti i opremu u kojima i sa kojima se sprovodi drvna proizvodnja. Pravno lice B obavlja istu delatnost kao i pravno lice A, pod šifrom 1624 – proizvodnja drvne ambalaže, u prostoru u vlasništvu pravnog lica A, sa opremom u vlasništvu pravnog lica A, koristeći istu tehnologiju i iste tehnološko-tehničke postupke. Dakle, u ovom konkretnom slučaju reč je o „preslikanom“ stanju i identičnim uslovima, s tim da pravno lice B obavlja sve poslovne i proizvodne aktivnosti koje je ranije obavljalo pravno lice A, u istom prostoru, sa istom opremom i na isti način. S obzirom na sve navedene okolnosti, postavlja se pitanje da li postoji mogućnost prenosa integralne dozvole sa jednog pravnog subjekta na drugi pravni subjekt. Zahvaljujemo unapred na odgovoru i stojimo na raspolaganju za sve dodatne informacije.
Članom 7. stav 6. Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, propisano je da se „Dozvola izdaje na period koji ne može biti duži od deset godina, za jedno ili više postrojenja na istom mestu kojim upravlja isti operater.“ Pošto Zakon ne predviđa „automatsko“ prenošenje dozvole, predlog može biti da nadležni organ izda novu dozvolu pravnom licu B.