Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeČlanom 61.stav 7. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada ovlašćena je JLS da donese akt o minimalnoj visini iznosa naknade koju plaćaju vlasnici posebnih delova u slučaju prinudno postavljenog profesionalnog upravnika. Može li JLS da donese akt bez jahsnih kriterijuma (paušalno) i utvrdi koeficijent koji obesmišljuje glavnu promenljivu u formuli (prosečan iznos zarada u JLS). Promenjen je koeficijent od 8 na 12,5. Цу= (Цз x Кјлс x Кпд) /1000, Цу-neto naknada prinudnom upravniku Цз- prosečna neto zarada u oppštini Dimitrovgrad za prethodnu godinu. Кјлс-koeficijent jedinice lokalne samouprave. Кпд-koeficijent garaže
Radi ostvarivanja javnog interesa, jedinica lokalne samouprave donosi akt o visini iznosa naknade koju plaćaju vlasnici posebnih delova u slučaju prinudno postavljenog profesionalnog upravnika, u skladu sa članom 61. stav 7. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada.
Odluku o visini iznosa naknade, JLS donosi na osnovu Zakona. Ministarstvo građevinarstva saobraćaja i infrastrukture donelo je 2017. godine Mišljenje o primeni pojedinih odredbi Zakona o stanovanju i održavanju zgrada u kome je pojasnilo na koji način bi jedinice lokalne samouprave trebalo da utvrđuju iznos naknade za prinudnu upravu. U tom uputstvu navedena je formula kao i sugestija da koeficijent koji JLS utvrđuje ne bi trebalo da bude manji od 8. Dakle, na neki način, resorno Ministarstvo je utvrdilo minimalni iznos naknade za profesionalno upravljanje, dok je samim jedinicama lokalne samouprave prepušteno da same utvrde koliki će koeficijent biti. Konkretno, u slučaju opštine Dimitrovgrad, lokalna samouprava je odlučila da utvrdi vrednost koeficijenta 12,5, što znači da će iznos naknade koju plaćaju vlasnici posebnih delova u slučaju prinudne uprave biti približno oko 550 RSD za zgrade sa manje stanova, odnosno približno 650 RSD za zgrade sa do 30 stanova.
Treba imati u vidu da ovo nije cena koju plaćaju vlasnici posebnih delova u stambenim zajednicama koje se odluče za profesionalnog upravnika, već da je prinudna uprava po prirodi ograničenog karaktera i traje do trenutka kada skupština stambene zajednice izabere upravnika iz svojih redova ili poveri profesionalnom upravniku ove poslove u redovnom postupku.
Da li osiguranik žena ostvaruje pravo na starosnu penziju u smislu člana 19a stav 1. tačka 11) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koja dana 10.05.2025. godine navršava 63 godine i 10 meseci života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ako zahtev za prestanak radnog odnosa ne podnese poslodavcu najmanje 15 dana pre navedenog dana, već isti podnese krajem godine (oktobra, novembra) kada će već navršiti 64 godine i nekoliko meseci života 2. Koji dan treba navesti kao dan prestanka radnog odnosa u zahtevu upućen poslodavcu, ako uslov za starosnu penziju osiguranik žena navršava na neradni dan (vikend, praznik)
Što se tiče prvog pitanja, osiguranik žena koja navrši najmanje 15 godina staža osiguranja, stiče pravo na starosnu penziju u 2025. godini kada navrši 63 godine i deset meseci života (član 19a. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju). S obzirom da se uslov za godine života iz navedenog člana zakona vezuje za kalendarsku godinu, najkasniji datum za podnošenje zahteva je 31.12.2025. godine, kao poslednji radni dan u godini.
Što se drugog pitanja tiče, u zahtevu za prestanak radnog odnosa usled odlaska u starosnu penziju treba se navesti dan sticanja prava na starosnu penziju, bez obzira što je to neradan dan.
Ako projektant sa firmom 1 radi PGD, da li vrsilac tehničke kontrole može da bude supruga koja je vlasnik neke firme 2.
U slučajevima gde postoji potencijalni sukob interesa, bilo bi eventualno moguće primeniti pravnu analogiju sa članom 40. Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da će ovlašćeno službeno lice biti izuzeto ako je sa strankom, zakonskim zastupnikom ili punomoćnikom stranke krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, supružnik ili vanbračni partner ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno, pa i kada je bračna zajednica prestala.
Naime, skladu sa članom 1. Zakona o opštem upravnom postupku “Upravni postupak jeste skup pravila koja državni organi i organizacije, organi i organizacije pokrajinske autonomije i organi i organizacije jedinica lokalne samouprave, ustanove, javna preduzeća, posebni organi preko kojih se ostvaruje regulatorna funkcija i pravna i fizička lica kojima su poverena javna ovlašćenja (u daljem tekstu: organi) primenjuju kada postupaju u upravnim stvarima”.
Da li Izveštaj o radu za prethodnu godinu, može da usvoji upravni odbor ustanove kulture čiji je osnivač lokalna samouprava, ako je predsednik upravnog odbora podneo ostavku?
U skladu sa čl. 42 st. 8. Zakona o kulturi propisano je da „u slučaju sprečenosti predsednika upravnog odbora, sednicu upravnog odbora može zakazati i njoj predsedavati, najstariji član upravnog odbora“, tako da upravni odbor ustanove kulture čiji je osnivač lokalna samouprava može, po pravilima o većinskom donošenju odluka, na sednici da usvoji izveštaj i u periodu od kada je predsednik upravnog odbora podneo ostavku dok skupština lokalne samouprave ne izglasa razrešenje sa funkcije predsednika na lični zahtev.
Zaposleno lice izabrano na funkciju člana opštinskog veća.Lice bi htelo da i dalje ostane u radnom odnosu u preduzeću, prima zaradu u 100% iznosu, a funkciju člana opštinskog veća da obavlja volonterski uz volontersku naknadu.Kako regulisati odsustvo iz preduzeća u vreme prisustvovanja sednicama opštinskog veća i obavljanja poslova koji su vezani za tu funkciju?
Pitanje odsustva zaposlenih kod zposlodavca moglo bi se urediti kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, odnosno pravilnikom o radu kada je to dozvoljeno odredbama Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje). Na ovaj način će se obezbediti da svi zaposleni na isti način i pod istim uslovima koriste ovo pravo.
Konkretno rešenje za navedenu situaciju može se naći u članu 29. tačka 11. Posebnog kolektivnog ugovora za socijalnu zaštitu u Republici Srbiji ("Sl. glasnik RS", br. 29/2019, 60/2020 i 88/2023), u kome se kaže da zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo u toku kalendarske godine u slučaju prisustvovanja sednicama i seminarima državnih organa, organa uprave i lokalne samouprave, organa komore, organa upravljanja u ustanovi, organa sindikata u svojstvu člana i susretima radnika socijalne delatnosti.