Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePoreskom obvezniku - nasledniku je na dan 01.01.2016. godine odrađen pripis duga i kamate sa poreskog obveznika - pokojnika. Poreski obveznik je dana 23.10.2020.g podneo Zahtev za apsolutnu zastarelost. Kako postupati po zahtevu za apsolutnu zastarelost, odnosno da li se pripis na naslednika može tretirati kao apsolutno zastareo ili ne?
Član 114đ Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA) propisuje da se u vreme zastarelosti računa i vreme koje je proteklo u korist prethodnika poreskog obveznika i drugog poreskog dužnika. Član 114 ž ZPPPA propisuje da pravo na naplatu uvek zastareva u roku od deset godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo naplatiti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Lokalno odeljenje za administriranje izvornih prihoda (LPA), po isteku tog roka, po službenoj dužnosti, donosi rešenje o prestanku poreske obaveze zbog zastarelosti. Član 22. ZPPPA propisuje da poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, u momentu prihvatanja nasledstva.
U konkretnom slučaju obveznik se obratio zahtevom za zastarelost, pri čemu LPA svakako ima obavezu da apsolutnu zastarelost utvrdi po službenoj dužnosti (ukoliko je uopšte ima).
S obzirom da je dug na poreskog obveznika prenet sa lica koje je preminulo 2015. godine, kod razmatranja zastarelosti posmatra se i period za koji se dug vodio na preminulo lice, odnosno vreme koje je proteklo u korist prethodnika poreskog obveznika.
Na primer, apsolutna zastarelost od 10 godina u 2021. godini se utvrđuje za dug koji je postojao na dan 31.12.2010. godine (taj dug je apsolutno zastareo 01.01.2021. ako nije bilo zastoja zastarelosti). Pored toga je potrebno voditi računa da li je bilo uplata u periodu od 01.01.2011. jer se njima naplaćuje postojeći dug.
Obzirom da se poreski obveznik - naslednik obratio zahtevom, potrebno je proveriti i da li se taj zahtev odnosi i na relativnu zastarelost (od 5 godina) i utvrditi da li je bilo prekida zastarelosti u periodu od 01.01.2011 do dana podnošenja zahteva, što uključuje I radnje preduzete protiv preminulog lica (do dana smrti) i protiv naslednika (na primer opomene).
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li se dug pokojnog lica pripisuje na naslednika ili naplatu duga koji je ostao iza pokojnog lica naslednik ispunjava na neki drugi način? Ukoliko treba vršiti prenos (pripis) duga sa pokojnog lica na naslednika, koji je pravni osnov za postupanje?
U skladu sa članom 22. stavom 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA) propisano je da poresku obavezu preminulog lica ispunjavaju naslednici, u okviru vrednosti nasleđene imovine i u srazmeri sa udelom pojedinog naslednika, od momenta prihvatanja nasledstva. Član 12 istog Zakona propisuje da je poreski obveznik poreski dužnik koji je obavezan da plati porez, odnosno sporedno poresko davanje. U skladu s navedenim, poresku obavezu, odnosno dugovani porez preminulog lica treba preneti na naslednika pozivajući se pre svega na član 22 ZPPPA.
Pogledaj/preuzmi:
Model rešenja o prenosu duga sa preminulog lica na naslednika.doc, koje je osnov za sprovođenje knjiženja u poreskom računovodstvu R-nalogom.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li se pravnom licu utvrđuje samo kamata u poreskoj kontroli, obzirom na konkretnu situaciju kad ono nije utvrdilo porez za 3 godine unazad, nakon čega mu je poslato obaveštenje da podnese prijavu/utvrdi porez sa pripadajućom kamatom (nije odmah otpočela poreska kontrola), a ono je utvrdilo samo porez bez kamate? Obzirom da se kamata retroaktivno utvrđuje samo kod ''samooporezivanja'', tj. kod drugih javnih prihoda retroaktivno bez kamate, koji je osnov za retroaktivno utvrđivanje poreza bez kamate na primer fizičkom licu ili obvezniku ''firmarine''?
Zakonom o porezima na imovinu propisano je da pravna lica vrše samooporezivanje, što znači da je propisan rok za podnošenje poreske prijave kojom se vrši utvrđivanje poreza. Takođe je propisana obaveza plaćanja akontacije za prvi kvartal u godini i plaćanja razlike između utvrđenog I akontaciono plaćenog poreza na imovinu za prvo tromesečje do 31. marta.
Prema tome, u tim propisanim rokovima dospeva poreska obaveza po primljenoj poreskoj prijavi, odnosno, ako obveznik kasni sa podnošenjem prijave, obračunava se kamata u postupku poreske kontrole.
Kod imovine fizičkih lica i kod drugih oblika javnih prihode gde se obaveza utvrđuje donošenjem rešenja, propisano je da obaveza dospeva 15 dana od dana uručenja rešenja.
Kada obveznik u ranijoj godini nije podneo poresku prijavu za utvrđivanje poreza na imovinu za tu raniju godinu, već to učini u toku tekuće godine, ta poreska prijava sistemski se knjiži sa danom podnošenja. Kako obveznik poreskom prijavom ne prijavljuje kamatu koja se obračunava počevši od Zakonom propisanih rokova dospeća, lokalna poreska administracija svakako treba da sprovede postupak poreske kontrole, a što se tiče njenih ishoda potrebno je da postupi na sledeći način:
a) Ukoliko se u kontroli utvrdi da PPI-1 obrazac kojim je prijavljen utvrđeni porez na imovinu za raniju godinu nema nepravilnosti u visini utvrđenog poreza, zapisnikom, a nakon toga rešenjem, utvrđuje se kamata koja se obračunava od dana dospeća kvartala do dana podnošenja poreske prijave. Pored toga, obvezniku treba utvrditi i kamatu za period od dospeća akontacione obaveze za prvi kvartal naredne godine, do 31. marta - na iznos ranije neutvrđene kvartalne obaveze poreza na imovinu iz kontrolisane fiskalne godine (ukoliko ista nije plaćena u potpunosti ili delom). Ukupno utvrđena kamata se knjiži sa danom kontrole, ali se knjiženje sprovodi nakon uručenja rešenja donetog u postupku kontrole.
b) Ukoliko se u kontroli utvrdi da PPI-1 obrazac kojim je u tekućoj godini prijavljen utvrđeni porez na imovinu za prethodnu godinu ima nepravilnosti u visini utvrđenog poreza, zapisnikom, a nakon toga rešenjem, utvrđuje se:
- porez na imovinu za raniju godinu koji nije utvrđen poreskom prijavom,
- kamata na iznos poreza utvrđenog u poreskoj prijavi – obračunava se od dana dospeća kvartala do dana podnošenja poreske prijave,
- kamata na iznos poreza utvrđenog u poreskoj kontroli – od dana dospeća kvartala do dana kontrole (dana sačinjavanja zapisnika).
Pored toga, obvezniku treba utvrditi i kamatu za period od dospeća akontacione obaveze za prvi kvartal naredne godine, do 31. marta - na iznos ranije neutvrđene kvartalne obaveze poreza na imovinu iz kontrolisane fiskalne godine (ukoliko ista nije plaćena u potpunosti ili delom). Ukupno utvrđene obaveze poreza na imovinu za raniju godinu i kamate knjiže se s danom kontrole.
Pogledaj/preuzmi:
Model zapisnika u poreskoj kontroli.docx i Model rešenja u poreskoj kontroli.docx koja su lako prilagodljiva utvrđivanju samo kamate
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako postupiti u procesu prenosa dugova u vanbilansnu evidenciju pravnih lica u stečaju koji je okončan bankrotstvom; odnosno, nakon što se neosnovana zaduženja i kamate nastale nakon pravosnažnosti Rešenja o zaključenju stečaja bankrotstvom budu korigovala putem R-naloga, da li uz R-nalog treba donositi i neko posebno rešenje kojim se ista ta dugovanja otpisuju, ili je dovoljno samo uraditi R-nalog i rešenje o prenosu duga u vanbilansnu evidenciju? Da li je datum uručenja rešenja jednak datumu njegovog donošenja?
Rešenjem o utvrđivanju prestanka obaveze brisanom pravnom licu se poništavaju sva neosnovana zaduženja i kamata, a na osnovu koga se knjiži R-nalog za otpis dela duga po osnovu tih neosnovanih zaduženja. Nakon toga je potrebno izraditi Rešenje o prenosu preostalog duga u vanbilansnu evidenciju.
Datum uručenja rešenja nije od važnosti obzirom da se ono radi u Word dokumentu, a sam datum uručenja rešenja se ne knjiži. Bitno je sa kojim datumom se knjiži R-nalog po Rešenju o prestanku obaveze, tako da stanje bude tačno. To može da bude i 1. januar tekuće godine, ako je obveznik brisan u prethodnim godinama.
Pogledaj/preuzmi:
Rešenje o utvrđivanju prestanka obaveze brisanom pravnom licu.docx
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako postupati vezano za poresko oslobođenje objekta koji se koristi za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno da li se ceo objekat oslobađa plaćanja poreza obzirom da ispunjava uslove iz člana 12. stav 1. tačka 10) Zakona o porezima na imovinu? Radi o objektu koji je mešovitog karaktera (jedan deo je kuća za stanovanje, drugi deo garaža za poljoprivrednu mehanizaciju i treći deo štala), uz napomenu da preovlađuje garaža. Objekat je pod istim krovom i ozakonjen je kao pomoćni objekat.
Zakonom o porezima na imovinu propisano je da ako objekat čini više posebnih celina koje se mogu svrstati u različite grupe, svaka posebna celina u okviru objekta se, za potrebe utvrđivanja poreza na imovinu, svrstava u odgovarajuću grupu nepokretnosti. Objekat koji je jedinstvena celina mešovitog karaktera, za potrebe utvrđivanja poreza na imovinu, razvrstava se u odgovarajuću grupu nepokretnosti prema pretežnoj nameni.
U konkretnom slučaju, uzimajući u obzir da je objekat kao jedinstvena celina ozakonjen kao pomoćni objekat, isti se ne može oporezovati posebno za svaki deo koji se koristi za različite namene, već je kod razvrstavanja celog objekta, u skladu sa navedenim odredbama Zakona, potrebno uzeti u obzir njegovu pretežnu namena. Obzirom da je navedeno da preovlađuje garaža, proizilazi da se celokupan objekat razvrstava u tu grupu nepokretnosti.
Pravo na poresko oslobođenje po članu 12. stav 1. tačka 10) Zakona o porezima na imovinu, poreski obveznik može ostvariti za objekte obveznika koji ne vodi poslovne knjige, odnosno obveznika koji vodi poslovne knjige kome je poljoprivreda pretežna registrovana delatnost, a koji su namenjeni i koriste se isključivo za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Objekti namenjeni za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, u skladu sa članom 12 stav 1 tačka 10 ovog Zakona, su objekti za smeštaj mehanizacije za poljoprivredu, repromaterijala, smeštaj i čuvanje gotovih poljoprivrednih proizvoda, staje za gajenje stoke, objekti za potrebe gajenja i prikazivanje starih autohtonih sorti biljnih kultura i rasa domaćih životinja i objekti za gajenje pečuraka, puževa i riba.
U skladu s navedenim, predmetni objekat se ne koristi isključivo za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, već se jedan njegov deo koristi i za stanovanje (uz napomenu da jeste jedinstvena celina i deo za stanovanje se ne oporezuje posebno).
U slučaju kad bi predmetni objekat činilo više posebnih celina (npr. da se poreska prijava podnosi za svaku celinu posebno), onda bi se svaka od tih celina pojedinačno oporezovala, pa bi se za deo u kome se obavlja isključivo primarna poljoprivredna proizvodnja, moglo ostvariti pravo na poresko oslobođenje po ovom osnovu.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.