Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeU ustanovi kulture 1 zaposleni na neodređeno vreme je otišao u penziju, a direktor, koji je bio na određeno vreme je takođe napustio ustanovu. Kako se po članu 27k Zakona o budzetskom sistemu računa broj mogućih prijema? Da li se sa 0,7 množi 1 ili 2 i oduzima broj prijema?
Članom 27k Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da je u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2026. godine korisnicima javnih sredstava dozvoljeno da bez posebnih dozvola i saglasnosti u tekućoj kalendarskoj godini prime u radni odnos na neodređeno vreme i radni odnos na određeno vreme u svojstvu pripravnika do 70% ukupnog broja lica kojima je prestao radni odnos na neodređeno vreme po bilo kom osnovu u prethodnoj kalendarskoj godini (umanjen za broj novozaposlenih na neodređeno vreme i određeno vreme u svojstvu pripravnika u toj kalendarskoj godini).
Pravilno računanje je ODLIV x 0,7 – PRILIV.
Preduzetnik je zaključio ugovor o zakupu građevinskog zemljišta za kiosk sa opštinskom upravom. Opštinska uprava mesečno fakturiše zakup preduzetniku, koji ne plaća zakupninu. Preduzetnik je iskazao volju da uđe u reprogram duga na osnovu zakupnine, i da odloženo, mesečno otplati dugovanje. Da li postoji zakonski osnov za reprogram duga na osnovu zakupa? Koji organ je nadležan za sprovođenje prinudne naplate, pravobranilaštvo ili lokalna poreska administracija?
Član 2a Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje da se ovaj zakon primenjuje i na izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave koje te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u javnopravnom odnosu, kao i na sporedna poreska davanja po tim osnovama, uključujući i izvorne javne prihode koje jedinice lokalne samouprave utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u postupcima u kojima donose poreske akte, poreske upravne akte, kao i druge akte u upravnom postupku.
Član 10. istog zakona propisuje da poreskopravni odnos je odnos javnog prava koji obuhvata prava i obaveze u poreskom postupku poreskog organa s jedne i fizičkog, odnosno pravnog lica, kao i otvorenog investicionog fonda, odnosno alternativnog investicionog fonda koji nema svojstvo pravnog lica, a koji je upisan u odgovarajući registar u skladu sa zakonom (u daljem tekstu: fond), s druge strane, kojim se uređuje:
U skladu sa navedenim, Zаkon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ne primenjuje se na ugovore zaključene između stranaka, a koji se odnose na zakup poslovnog prostora, s obzirom da ugovoreni odnos nije javnopravni već obligacioni odnos.
U tom smislu se primenom ovog zakona ne može odobriti reprogram niti vršiti prinudna naplata, što znači da lokalna poreska administracija nije nadležna za prinudnu naplatu ovih obaveza. Takođe, pitanje postojanja zakonskog osnova za odobravanje reprograma u vezi sa ugovorenim obavezama na osnovu zakupa nije u nadležnosti lokalne poreske administracije, s obzirom na to da se reprogram ne može odobriti u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, te da lokalna poreska administracija nije nadležna za upravljanje ovim javnim prihodima.“
Dostavljamo u prilogu odgovora i Mišljenje Ministarstva finansija broj 011-00651/2016-04 od 07.02.2017. godine (Mišljenje broj 1) u kome je dato objašnjenje po ovom pitanju.
Da li prosvetni inspektor ima ista prava kao npr. građevinski inspektor ili komunalni inspektor. Komunalni inspektor dobija povećanje 10% dodatni koeficijent za platu, a prosvetni inspektor samo 5%, za povećanje..Da li je to diskriminacija? Ne bi trebalo izjednačiti dodatne koeficijente?
Članom 5. stav 2. Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u državnim organima („Sl. glasnik RS“, br. 44/2008 - prečišćen tekst, 2/2012, 113/2017 - dr. zakon, 23/2018, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon i 123/2021 - dr. zakon) predviđeno je da se osnovni koeficijenti za obračun i isplatu plate imenovanih i postavljenih lica i zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, uvećan za dodatni koeficijent predviđen istom Uredbom, može uvećati zaposlenom koji radi na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora najviše do 20%.
U nadležnosti je organa jedinice lokalne samouprave da svojim pravilnikom dodatno uredi procenat uvećanja po osnovu rada na poslovima inspekcijskog terenskog nadzora u neposrednom kontaktu sa subjektima nadzora, s obzirom da je uredbom utvrđen najviši procenat uvećanja.
Na kraju, trebalo bi u ovom slučaju spomenuti i odredbe Zakona o radu, koji u članu 104. između ostalog kaže da se zaposlenima garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrednosti koji ostvaruju kod poslodavca. Pod radom jednake vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost.
Opština je osnivač JKP. JKP je osnovano radi obavljanja više komunalnih delatnosti. Da li opština može da poveri obavljanje delatnosti za koju je osnovano JKP, drugom pravnom licu?
U skladu sa članom 9. Zakona o komunalnim delatnostima ("Sl. glasnik RS", br. 88/2011, 104/2016, 95/2018 i 94/2024), jedinica lokalne samouprave ne može poveriti obavljanje delatnosti za koju je osnovano JKP drugom pravnom licu.
U stavu 2. pomenutog člana stoji da se poveravanje obavljanja komunalne delatnosti vrši isključivo na osnovu odluke skupštine jedinice lokalne samouprave o načinu obavljanja komunalne delatnosti i ugovora o poveravanju, osim u situacijama kada se za obavljanje delatnosti osniva javno preduzeće.
Da li u Mišljenju kao mera može da se navede organizovanje nastave za učenike na dužem kućnom ili bolničkom lečenju uz mogućnost korišćenja informacionih tehnologija.
Ako pogledamo čl. 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom ("Sl. glasnik RS", br. 80/2018), vidimo da se u trećoj grupi mera: “ostale mere dodatne podrške iz sistema obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite o kojima Komisija informiše roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika i odraslog i upućuje ih na nadležne institucije”, pod tačkom (2) nalazi: “organizovanje obrazovne podrške u slučaju dužeg izostajanja iz škole, radi nadoknađivanja propuštenog, odnosno obezbeđivanja kontinuiteta u obrazovanju učenika i odraslog”. Ukoliko je učenik iz različitih opravdanih razloga sprečen da dolazi na nastavu, onda IRK u svom mišljenju može navesti ovu meru. Pošto se vaše pitanje konkretno odnosi na učenika na dužem kućnom ili bolničkom lečenju, tada članovi IRK treba da informišu roditelje da za učenika treba da se organizuje ovaj vid nastave, kao i da treba da se obrate školi koja će postupiti
U skladu sa Pravilnikom o načinu organizovanja nastave za učenike na dužem kućnom i bolničkom lečenju ("Sl. glasnik RS", br. 66/2018), potrebno je da IRK u svom mišljenju navede da smatra da za učenike treba organizovati ovaj vid nastave i da je o tome informisala roditelja. Vaše pitanje se odnosi i na to da i IRK može da predloži da se tokom učenja kod kuće koriste sredstva informacione tehnologije. Ako se vratimo na čl. 3. Pravilnika o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu, učeniku i odraslom, u poslednjem stavu stoji: „Komisija na osnovu sagledanih potreba za podrškom detetu, učeniku i odraslom preporučuje i druge vidove podrške koje nisu navedene u pravilniku, a koji će doprineti obrazovnoj i socijalnoj inkluziji deteta, učenika i odraslog.“. Pošto se u pravilniku ne može navesti iscrpna lista mere podrške, ovim članom je omogućeno da IRK navede i druge mere podrške za koje procenjuje da su u najboljem interesu deteta/učenika. Ovde želimo da ukažemo na dve stvari: -obrzovanje od kuće je „restriktivna“ mera, jer isključuje dete/učenika iz vršnjačke grupe i treba je koristiti samo kada je neophodna, uz ograničeno trajanje i planiranje tranzicije za ponovno uključivanje deteta/učenika u obrazovnu ustanovu i vršnjački kolektiv. Primećeno je da se ova mera posebno neopravdano koristi u situacijama dece/učenika sa problemima u ponašanju. Takođe, IRK ne treba da peporučuje korišćenje informacionih tehnologija ukoliko nije sigurna da li porodica ima internet i potreban uređaj, da dete/učenik ima odgovarajuće digitalne kompetencije, da škola ima potrebnu opremu i druge resurse i sl. Na koji način će se organizovati nastava za učenika na kućnom lečenju, treba da bude odluka školskog Tima za dodatnu podršku detetu, čiji član je i roditelj.