Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeOpštim aktom skupštine opštine predviđena je mogućnost da sekrtetar skupštine ne mora biti na stalnom radu, već da funkciju vrši van radnog odnosa, kao funkcioner koji nije na stalnom radu. Da li prestankom radnog odnosa radi odlaska u starosnu penziju sekretaru skupštine opštine istovremeno prestaje i funkcija, ili može da nastavi da je vrši kao penzioner do isteka vremena na koje je postavljen, samo uz rešenje nadležnog radnog tela o promeni radnopravnog statusa kojim se utvrđuje da mandat nastavlja da vrši kao lice koje nije na stalnom radu?
Članom 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon i 86/2019 - dr. zakon, 114/2021) propisano je da službeniku prestaje radni odnos po sili zakona, između ostalog, danom navršenja 65 godina života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja.
Članom 6. stav 1. ovog zakona predviđeno je da se na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju opšti propisi o radu i poseban kolektivni ugovor za jedinice lokalne samouprave, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.
S tim u vezi, članom 13. Zakona propisano je da funkcioneru autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave funkcija prestaje u slučaju isteka vremena na koje je izabran, imenovan ili postavljen, podnošenja ostavke ili razrešenja, kao i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje prestanak funkcije, odnosno radnog odnosa.
Takođe, odredbama člana 14. stav 7. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave propisano je da funkcioneru prestaje radni odnos prestankom funkcije, odnosno danom prestanka obaveze vršenja dužnosti, odnosno nakon proteka roka iz st. 1-3. ovog člana, za funkcionere koji ostvaruju pravo na naknadu plate po prestanku funkcije.
Što se tiče posredne primene opštih propisa o radu, članom 175. stav 1. tačka 2. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 - US), propisano je da radni odnos prestaje kad zaposleni navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i zaposleni drukčije ne sporazumeju.
Prema tome, član 163. Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, odnosi se na prestanak radnog odnosa po sili zakona na zaposlene - službenike, dok se za funkcionera koji je u radnom odnosu u organu AP ili JLS u pogledu prestanka radnog odnosa primenjuje Zakon o radu.
Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da sekretar skupštine može nastaviti da radi i nakon navršenja 65 godina života, odnosno vršenje ove funkcije traje do isteka mandata, odnosno isteka perioda na koji je postavljen, ili do razrešenja, odnosno ostavke.
Lokalna samouprava planira da nabavi kamere za video nadzor, taj projekat će trajati tri godine. Prve godine neće se platiti ništa, druge godine i treće će biti plaćanja. Javna nabavka se mora sorovesti. Na koji način izvršiti planiranje i da li je uopšte potrebno ako ove godine neće biti plaćanja? I na koji način da se sprovede javna nabavka?
U situaciji navedenoj u pitanju, proizilazi da se radi o kapitalnom izdatku i to u smislu definicije po Uredbi o upravljanju kapitalnim projektima ("Sl. glasnik RS", br. 51/2019 i 139/2022) shodno članu 3. kako sledi: "Kapitalni projekti su projekti izgradnje i kapitalnog održavanja zgrada i građevinskih objekata infrastrukture od interesa za Republiku Srbiju, odnosno lokalnu vlast, uključujući usluge projektnog planiranja koje su sastavni deo projekta, obezbeđivanje zemljišta za izgradnju, kao i projekti koji podrazumevaju ulaganja u opremu, mašine i drugu nefinansijsku imovinu, a u funkciji su javnog interesa. Kapitalne projekte čine i sve javne investicije u nefinansijsku imovinu čiji je vek trajanja, odnosno korišćenja duži od jedne godine, koje su finansirane iz republičkog budžeta, budžeta lokalne samouprave, zajma i/ili bespovratnih sredstava primljenih u ime Republike Srbije ili uz garancije Republike Srbije”.
Odgovornost za preuzete obaveze definisana je članom 54. Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016, 113/2017, 95/2018, 31/2019, 72/2019, 149/2020 i 118/2021, 117/2021-dr.zakon i 138/2022) gde se u stavu 1. navodi da obaveze koje preuzimaju direktni, odnosno indirektni korisnici budžetskih sredstava i korisnici sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje moraju odgovarati aproprijaciji koja im je odobrena za tu namenu u toj budžetskoj godini.
Izuzetno od stava 1. člana 54, korisnici iz stava 1. ovog člana mogu preuzeti obaveze po ugovoru koji se odnosi na kapitalne izdatke i zahteva plaćanje u više godina, na osnovu predloga ministarstva nadležnog za poslove finansija, odnosno organa nadležnog za poslove finansija, uz saglasnost Vlade, nadležnog izvršnog organa lokalne vlasti, odnosno upravnog odbora organizacije za obavezno socijalno osiguranje za obaveze koje se finansiraju iz sredstava obaveznog socijalnog osiguranja.
Na osnovu svega navedenog, s obzirom da nije predviđeno plaćanje u tekućoj godini, smatramo da je moguće da se sprovede postupak javne nabavke (kamere za video nadzor) u skladu sa pravilima koje propisuje Zakon o javnim nabavkama (prevashodno u smislu usklađivanja plana javnih nabavki) i pod uslovom obaveznog pribavljanja saglasnosti od lokalnog organa uprave nadležnog za finansije za sklapanje ovakvih ugovora.
S druge strane, imajuću u vidu da se planira uvođenje video nadzora na javnim površinama u lokalnoj samoupravi, ukazujemo i na obavezu poštovanja odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Članom 54. st. 1. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, utvrđeno je da, ako je verovatno da će neka vrsta obrade prouzrokovati visok rizik za prava i slobode fizičkih lica, rukovalac je dužan da pre nego što započne sa obradom izvrši procenu uticaja predviđenih radnji obrade na zaštitu podataka o ličnosti. Procena uticaja je akt koji predstvalja jedno sveobuhvatno sagledavanja obrade ličnih podataka, prilikom kog treba ustanoviti šta su razlozi za obradu podataka o ličnosti, koji su to rizici do kojih može doći po lične podatke građana i koje su to mere koje se treba preduzeti da bi se ti rizici smanjili.
Lista vrsti radnji za koje se mora izvršiti procena uticaja utvrđena je Odlukom o listi vrsta radnji obrade podataka o ličnosti za koje se mora izvršiti procena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti i tražiti mišljenje Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“, 45/19 i 112/20).
Odredbama tačke 2) podtačke 3. i 7. navedene odluke utvrđeno je da se procena uticaja, između ostalog, mora izvršiti u slučaju sistematskog nadzora nad javno dostupnim površinama u velikoj meri, što je svakako uspostavljanje video nadzora na javnim mestima.
Da li radnik Opštinske uprave, zaposlen kao načelnik Odeljenja za građevinske i komunalne poslove, može svojim privatnim pečatom inženjerske komore potpisivati nalaze i mišljenja o starosti objekta (privatni poslovi)? Uverenja o starosti objekta izdaje Odeljenje za urbanizam i imovinsko pravne poslove, koje pripada istoj Opštinskoj upravi.
Član 40. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US) kaže da ovlašćeno lice mora biti izuzeto:
Stav 4. istog člana kaže da se odredbe ovog člana o razlozima za izuzeće ovlašćenog službenog lica shodno primenjuju i na izuzeće zapisničara i veštaka.
Pod pretpostavkom da mišljenje o starosti objekta lice daje u svojstvu veštaka, rukovodilac organa – načelnika uprave - će ceniti ovu okolnost u smislu odredbi člana 40. Zakona o opštem upravnom postupku, odnosno u smislu obaveze izuzeća veštaka s obzirom da je on u radnom odnosu u upravi.
Takođe, treba ukazati i na odredbe Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018 i 114/2021) gde se u članu 40. kaže da je službenik dužan da o svom dodatnom radu obavesti poslodavca. Službenik može, uz pismenu saglasnost poslodavca, van radnog vremena da radi za drugog poslodavca ako dodatni rad nije zabranjen posebnim zakonom ili drugim propisom, ako ne stvara mogućnost sukoba interesa ili ne utiče na nepristrasnost rada službenika. Dalje se u članu 41. istog zakona kaže da saglasnost za dodatni rad službenika daje poslodavac. Saglasnost poslodavca nije potrebna za dodatni naučnoistraživački rad, objavljivanje autorskih dela i rad u kulturno-umetničkim, humanitarnim, sportskim i sličnim udruženjima. Poslodavac može zabraniti rad iz stava 2. ovog člana ako se njime onemogućava ili otežava rad službenika, šteti ugledu poslodavca, odnosno stvara mogućnost sukoba interesa ili utiče na nepristrasnost rada službenika. O dodatnom radu službenika na položaju odlučuje organ nadležan za njegovo postavljenje.
Dakle, dodatni rad službenika je zabranjen ukoliko stvara mogućnost sukoba interesa ili može uticati na nepristrasnost rada službenika, o čemu takođe odlučuje rukovodilac organa – načelnik uprave – u postupku davanja saglasnosti na dodatni rad.
U svakom slučaju, po pitanju potencijalnog postojanja sukoba interesa preporuka je obratiti se za mišljenje Agenciji za sprečavanje korupcije.
Prilikom računanja radnog staža zaposlenih, kako iskazati obavljanje privremenih i povremenih poslova? Da li se to vreme računa samo kao radno iskustvo, ili ga uračunati u radni staž zaposlenog, obzirom da je u pitanju rad van radnog odnosa?
Članom 36. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 38/2019, 55/2020 i 51/2022) predviđeno je da zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje. Pravo na minuli rad u skladu sa ovim članom, ostvaruju zaposleni počev od 22. marta 2019. godine.
S obzirom da se za minuli rad računaju godine rada provedene u radnom odnosu, a imajući u vidu da je odredbama Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) angažovanje po ugovoru o obavljanju privremenih i povremenih poslova definisano kao rad van radnog odnosa, vreme na koje je lice bilo angažovano po osnovu ovog ugovora se ne mogu računati u minuli rad.
Kada je izvršena prijava radova, a za objekat nije izvršena prijava temelja, prošlo pet godina u međuvremenu, kako postupati dalje?
Kada je u pitanju obaveza prijave završetka izgradnje temelja, Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/09, 81/09 - ispr., 64/10 - odluka US, 24/11, 121/12, 42/13 - odluka US, 50/13 - odluka US, 98/13 - odluka US, 132/14, 145/14, 83/18, 31/19, 37/19 - dr. zakon, 9/20 i 52/21) propisano je sledeće:
Nadležni organ po prijavi završetka izgradnje temelja, potvrđuje njen prijem bez odlaganja, osim ako uz prijavu nije podneta propisana dokumentacija, (član 8d stav 1. tačka 3a) i prijavu temelja dostavlja građevinskoj inspekciji bez odlaganja, u roku od tri dana od dana izdavanja (član 8d, stav 4).
Članom 152. propisana je obaveza izvođača radova da podnosi organu koji je izdao građevinsku dozvolu izjavu o završetku izrade temelja (stav 2.), uz koju prilaže geodetski snimak izgrađenih temelja (stav 3.), nakon čega nadležni organ, u roku od tri dana od dana prijema izjave iz stava 2. ovog člana, obaveštava o završetku izgradnje temelja, nadležnu građevinsku inspekciju koja ima obavezu da u roku od deset dana izvrši inspekcijski nadzor i o tome obavesti nadležni organ (stav 5.). Kontrolu da li su temelji izgrađeni u skladu sa građevinskom dozvolom vrši građevinski inspektor tokom redovne inspekcijske kontrole koju sprovodi izlaskom na gradilište (stav 6.). Istim članom propisana je i obaveza nadležnog organa da ako prilikom prijema prijave završetka temelja primeti da postoji odstupanje geodetskog snimka u odnosu na građevinsku dozvolu, bez odlaganja obaveštava građevinskog inspektora radi preduzimanja mera iz svoje nadležnosti.
Građevinski inspektor ima pravo i dužnost da proverava da li je izvođač radova prijavio završetak izgradnje temelja i da li je te radove izveo u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima (član 175. stav 1. tačka 8a).
Ukoliko odgovorno lice ne obavesti nadležni organ o završetku izgradnje temelja, građevinski inspektor podnosi Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, na osnovu odredaba člana 208, kojim je za učinjeni prekšaj propisana novčana kazna od 500.000 do 1.000.000 dinara za privredno društvo, odnosno drugu organizaciju, odnosno drugo pravno lice koje gradi objekat, novčana kazna od 10.000 do 50.000 dinara za odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje gradi objekat i novčana kazna od 50.000 do 150.000 dinara za odgovornog izvođača radova.
Takođe, ukoliko odgovorno lice ne obavesti nadležni organ o završetku izgradnje temelja, građevinski inspektor podnosi Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i na osnovu odredaba člana 208a, kojim je za učinjeni prekšaj propisana novčana kazna od 300.000 do 500.000 dinara za preduzetnika i novčana kazna od 100.000 do 150.000 dinara za fizičko lice kao investitora.
Ukoliko nije podneta izjava o završetku temelja, nadležni organ neće izdati upotrebnu dozvolu za objekat, do pribavljanja uredne dokumentacije (član 158. stav 6.).
Građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte iz člana 133. ovog zakona, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodične stambene zgrade koje investitor gradi radi rešavanja svojih stambenih potreba (član 140. stav 4.).
Građevinska dozvola prestaje da važi samim protekom zakonom propisanog roka, ali organ nadležan za izdavanje građevinske dozvole donosi i rešenje kojim se utvrđuje prestanak važenja građevinske dozvole, s tim što ovo rešenje ima samo deklarativno, a ne i konstitutivno dejstvo, a to znači da se ovim rešenjem samo konstatuje da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonski uslovi da nastupi određena pravna situacija. Deklarativni akti donose se po službenoj dužnosti i imaju retroaktivno dejstvo, tj. od trenutka kada su se stekli svi zakonom propisani uslovi.
Osim ovoga, kada je u pitanju vršenje inspekcijskog nadzora nad izgradnjom temelja, zakon je propisao da je građevinski inspektor ovlašćen da naloži rešenjem obustavu radova i odredi rok koji ne može biti duži od 30 dana za pribavljanje, odnosno izmenu građevinske dozvole, ako izgrađeni temelji nisu usklađeni sa, građevinskom dozvolom i projektom za izvođenje a ako investitor u ostavljenom roku ne pribavi građevinsku dozvolu, da naloži rešenjem uklanjanje izgrađenih temelja i vraćanje terena u prvobitno stanje (član 176. stav 1. tačka 5.).