Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNa koji način su lokalne samouprave do sada primenjivale Zakon o planskom sistemu i prateće uredbe?
Paket propisa o planskom sistemu kao referentni pravni okvir obrađuje sveukupno upravljanje javnim politikama i srednjoročno planiranje i odnosi se na sva planska dokumenta.
Kada je reč o lokalnoj samoupravi, kako u hijerarhiji planskih dokumenata, tako i u samom Zakonu, posebno mesto zauzima Plan razvoja JLS. Radi se o dokumentu razvojnog planiranja najvišeg reda za čiju pripremu, usvajanje, sprovođenje i praćenje je nadležna JLS. Plan razvoja JLS usvaja Skupština JLS, na predlog nadležnog izvršnog organa JLS, za period od najmanje sedam godina. Prilikom izrade svog Plana razvoja, JLS je dužna da vodi računa o njegovoj usklađenosti sa planskim dokumentima donetim na republičkom nivou i nivou autonomne pokrajine (ako se JLS nalazi na teritoriji AP). Istovremeno, JLS nužno vodi računa i o svojim izvornim nadležnostima u domenu planiranja.
Srednjoročni plan je sveobuhvatan planski dokument koji se donosi za period od tri godine i koji omogućava da se povežu javne politike sa srednjoročnim okvirom rashoda. Srednjoročni plan JLS se izrađuje na osnovu plana razvoja JLS i dokumenata javnih politika JLS, razvojnih mera i aktivnosti utvrđenih na osnovu nadležnosti JLS i obaveza JLS proisteklih iz republičkih ili pokrajinskih dokumenata javnih politika ili na osnovu posebnih propisa, pri čemu se uvažavaju raspoloživi kapaciteti i resursi JLS, kao i promene okolnosti u odnosu na vreme kada su planski dokumenti doneti. Na taj način srednjoročni plan postaje osnovni upravljački instrument JLS čiji je cilj to da utvrdi koje će razvojne mere i aktivnosti biti sprovedene u naredne tri godine. Srednjoročni plan utvrđuje ko, šta, kad i kako treba da uradi, troškove tih aktivnosti u srednjoročnom periodu i njihovu usklađenost sa bilansnim mogućnostima (utvrđenim budžetom za narednu godinu i srednjoročnim okvirom rashoda).
Koje novine je doneo Zakon o planskom sistemu RS i prateće uredbe kada je u pitanju izrada planskih dokumenata?
Zakonom o planskom sistemu Republike Srbije (primenjuje se od oktobra 2018. godine) i pratećim uredbama (Uredba o metodologiji upravljanja javnim politikama, analizi efekata javnih politika i propisa i sadržaju pojedinačnih dokumenata javnih politika, Uredba o metodologiji izrade srednjoročnih planova i Uredba o obaveznim elementima plana razvoja autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave), uređuje se planski sistem Republike Srbije.
Zakon i prateće uredbe uređuju, između ostalog, sistem upravljanja javnim politikama i povezivanje procesa usvajanja i sprovođenja javnih politika sa procesom srednjoročnog planiranja. Time se po prvi put formalno propisuje sveobuhvatni metodološki okvir i klasifikacija planskih dokumenata. Posebno su detaljno uređene obaveze učesnika u planskom sistemu (između ostalih, to su i organi lokalne vlasti - AP i jedinice lokalne samouprave, u skladu sa svojom nadležnošću) da sprovode analize efekata (ex-ante i ex-post analiza efekata) i da formulišu odgovarajuće mere za intervencije u oblastima javnih politika na osnovu podataka i činjenica. Takođe, jedan od razloga za donošenje Zakona i uredbi bila je potreba da se u proces izrade i donošenja planskih dokumenata, kao i sprovođenja, praćenja sprovođenja, izveštavanja i vrednovanja učinaka, uključe zainteresovane strane kroz kontinuirani proces konsultacija.
Ako se neko bavio ugostiteljstvom preko gazdinstva, na koji način se pokreće postupak kategorizacije?
Fizičko lice podnosi zahtev za kategorizaciju. Najbolja opcija je kada je seosko turističko domaćinstvo u sklopu poljoprivrednog gazdinstva.
Gazdinstvo inače nema pravni subjektivitet, nije pravno lice, i kao takvo i ne može biti nosilac rešenja o kategorizaciji.
Kako postupiti prema licima koji posluju kao preduzetnici u izdavanju apartmana ili sobe i žele da posluju kao i fizičko lice?
Ako je vlasnik fizičko lice, nije sporno da on kategoriše. Međutim, ako je vlasnik preduzetnička radnja, bez obzira što je fizičko lice osnivač te preduzetničke radnje, nosilac rešenja o kategorizaciji može biti samo preduzetnik, kao privredni subjekt.
Ako je stranac preduzetnik ili vlasnik privrednog društva - a to mu APR dozvoljava, da li može podneti zahtev za kategorizaciju?
Može podneti zahtev za kategorizaciju, jer ovde nije stranac podnosilac zahteva, već privredni subjekt (preduzetnik ili pravno lice - doo i dr.)