Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeKako izgleda popunjen obrazac Zahteva za vršenje uvida i pribavljanje podataka elektronskim putem, koji se upućuje MUP-u Direkciji policije Beograd, obzirom da su nam zahtev na obrascu ZPSE vratili uz komentar da ne sadrži dovoljno kolona. Tražili smo podatke o motornim vozilima u cilju stavljanja prethodnih mera na iste.
U Sistemu za razmenu podataka (stari naziv eZUP) kome se pristupa preko portala eUprava postoje web servisi organa za koje se, ukoliko postoji zakonski osnov, može tražiti pristup zaposlenima u drugom organu. U Obrascu zahteva za vršenje uvida i pribavljanje podataka elektronskim putem potrebno je navesti zahtevani web servis iz Kataloga eServisa koji postoji u Sistemu za razmenu podataka. Ovom sistemu administrator organa, kao i drugi zaposleni kojima su data odgovarajuća ovlašćenja za pristup, mogu izvršiti uvid u Katalog web servisa. Znači, da bi pristupili određenom servisu morate znati koji web servis obezbeđuje tražene podatke. U vezi podataka o vlasnicima vozila, koji su lokalnoj poreskoj administraciji potrebni radi sprovođenja mera prinudne naplate i ustanovljavanja prethodne mere obezbeđenja naplate, obaveštavamo vas da u Sistemu za razmenu podataka ne postoji web servis MUP koji bi na osnovu JMBG dao podatak za vozila tog lica. U tom sistemu, između ostalog, postoji web servis MUP pod nazivom Podaci o vlasniku/korisniku vozila, pri čemu ovaj servis kao ulazne podatke za pretragu zahteva registracionu oznaku vozila i JMBG osobe, ali lokalna poreska administracija ne raspolaže podacima o registracionoj oznaci vozila, tako da to nije servis koji se može koristiti u postupcima naplate. U skladu sa navedenim, za dobijanje podataka o vozilima poreskog obveznika, MUP-u se možete obratiti pisanim putem ili zahtev može dostaviti elektronski ovlašćeno lice iz lokalne poreske administracije preko opšteg elektronskog zahteva koji postoji u Sistemu za razmenu podataka.
Da li se podnosiocu zahteva može otuđiti ili dati u zakup, neposrednom pogodbom, radi ispravke granica susednih parcela, u smislu odredbi člana 100. stav 1. tačka 2. Zakona o planiranju i izgradnji, građevinsko zemljište – kat. parcela br. ……, označeno kao javno građevinsko zemljište u javnoj svojini opštine, površine 36 m², na kome je podnosilac zahteva izgradio pomoćni objekat od čvrstog materijala (garažu), koji nije upisan u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, a izdato mu je odobrenje za gradnju garaže na susednoj kat. parceli, površine 388 m², čiji je on vlasnik i na kojoj parceli je izgradio drugi objekat (porodičnu stambenu zgradu) koji je upisan u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima i ima odobrenje za gradnju, a nema upotrebnu dozvolu? Ukoliko ima mesta primeni člana 100. stav 1. tačka 2. ZPI, postavlja se pitanje: 2) Da li u konkretnom slučaju treba doneti odluku o otuđenju ili odluku o davanju u zakup predmetnog građevinskog zemljišta u javnoj svojini opštine, odnosno da li odluka zavisi samo od volje podnosioca zahteva – imaoca prava privatne svojine, samo od volje imaoca prava javne svojine ili od njihove saglasne volje? Ukoliko nadležni organ donese odluku o davanju u zakup predmetnog zemljišta, nameću se sledeća pitanja: a) Na koji period se zaključuje ugovor o zakupu? b) Da li zakupac može da postane vlasnik parcele u javnoj svojini, odnosno da li se pravo zakupa može pretvoriti u pravo svojine i kada? v) Da li nakon sticanja prava svojine na parceli u javnoj svojini, sticalac ima obavezu da podnese nadležnoj službi za katastar nepokretnosti zahtev za ispravku granica susednih parcela? g) Ko podnosi i kada se podnosi zahtev nadležnom pravobraniocu za davanje saglasnosti za ispravku granica susednih parcela (pre ili posle izrade elaborata geodetskih radova)?
Na osnovu iznetih informacija, mišljenja smo da bi trebalo ispitati mogućnost primene odredbi člana 70. Zakona o planiranju i izgradnji, imajući u vidu da je na predmetnoj parceli u svojini JLS izgrađen bespravni objekat. Da bi se pokrenuo postupak određivanja/utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta, potrebno je proveriti da li je za predmetni pomoćni objekat koji je izgrađen bez odobrenja za izgradnju podnet zahtev za ozakonjenje, odnosno proveriti kada je predmetni objekat izgrađen (pre ili nakon 2015. godine). Ukoliko je objekat izgrađen pre 2015. godine i ukoliko za isti postoji zahtev za ozakonjenje, nadležni organ za ozakonjenje može prekinuti postupak ozakonjenja i odrediti zemljište za redovnu upotrebu objekta (zemljište pod objektom). Podnosilac zahteva se može obratiti i sa zahtevom za utvrđivanje zemljišta za redovnu upotrebu objekta, kada će najpre služba za poslove urbanizma izdati mišljenje o tome da li predmetna parcela prestavlja građevinsku parcelu, ili je potrebno izraditi projekat preparcelacije. Projekat parcelacije izrađuje podnosilac zahteva o svom trošku. U svakom slučaju, u postupku utvrđivanja zemljišta za redovnu upotrebu objekta će se utvrditi zemljište koje je moguće otuđiti neposrednom pogodbom vlasniku bespravno izgrađenog objekta. Rešenje o utvrđivanju zemljišta za redovnu upotrebu objekta biće dostavljeno opštinskom pravobraniocu.
Ukoliko je objekat izgrađen nakon 2015. godine, ne postoje zakonski uslovi za ozakonjenje istog, pa se postavlja pitanje svrsishodnosti postupka otuđenja zemljišta iz javne svojine.
Da li službenik zaposlen u gradskoj upravi može biti upućen na rad u javno komunalno preduzeće u smislu člana 174. Zakon o radu?
Članom 174. Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017 i 95/2018 - autentično tumačenje) predviđeno je da zaposleni može biti privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca na odgovarajući posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, dat u zakup poslovni prostor ili zaključen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo upućivanje, a najduže godinu dana. Zaposleni može, uz svoju saglasnost, u slučajevima iz stava 1. ovog člana i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upućen na rad kod drugog poslodavca i duže od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo upućivanje. Zaposleni može da bude privremeno upućen u smislu stava 1. ovog člana u drugo mesto rada ako su ispunjeni uslovi iz člana 173. stav 1. tačka 2) ovog zakona. Zaposleni sa poslodavcem kod koga je upućen na rad zaključuje ugovor o radu na određeno vreme. Po isteku roka na koji je upućen na rad kod drugog poslodavca zaposleni ima pravo da se vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.
Zakonom o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016, 113/2017, 95/2018, 114/2021, 92/2023, 113/2017 - dr. zakon, 95/2018 - dr. zakon, 86/2019 - dr. zakon, 157/2020 - dr. zakon, 123/2021 - dr. zakon i 92/2023) se u članu 6. između ostalog kaže da se na prava i dužnosti funkcionera i službenika koji nisu uređeni ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom, primenjuju opšti propisi o radu i poseban kolektivni ugovor za jedinice lokalne samouprave, kao i kolektivni ugovor kod poslodavca.
Dakle, da bi se službenik iz organa jedinice lokalne samouprave bio upućen na rad kod drugog poslodavca potrebno je da se pre upućivanja rukovodioci sporazumeju o tome – načelnik uprave, kao rukovodilac organa uprave, i direktor javnog preduzeća, tj. da sačine pismeni sporazum o upućivanju zaposlenog sa navođenjem razloga za upućivanje.
Da li službenik pisarnice moze da primi nepoypune predmete, npr prijavu za ugostiteljski objekat koju predaje neovlasceno lice
Upustvo o kancelarijskom poslovanju organa držane uprave („Sl. glasnik RS“ br. 20/2022) propisuje u delu „Neposredan prijem dokumentarnog materijala“ da ukoliko podnesak prilikom neposredne predaje sadrži formalni nedostatak (nije navedena identifikaciona oznaka stranke, njena adresa i slično), pisar ukazuje stranci na te nedostatke i poučava je kako da ih otkloni. Ako stranka i pored upozorenja zahteva da preda podnesak, pisar u Pisarnici označava da je u pitanju NN lice (ako nije identifikovao stranku) ili sastavlja drugu belešku koja će biti vidljiva u predmetu i kreira Obaveštenje o neurednom podnesku i način kako da se uredi, kao i rok koji ne može biti kraći od osam dana, koje neposredno uručuje stranci.
Nakon upisa obaveznih podataka, u Pisarnici se formira predmet kojem se dodeljuje status „Formiran predmet”.
Službenik nije potpisao radne ciljeve za 2025. godinu i izveštaj o ocenjivanju za 2024. godinu u kome mu je utvrđena ocena "ističe se". Da li treba raditi rešenje o ocenjivanju? Šta znači kad službenik ne potpiše radne ciljeve, da li može biti ocenjen za tu godinu?
Na osnovu čl. 8. Uredbe o ocenjivanju službenika („Sl.glasnik RS“, br.2/2019) radne ciljeve utvrđuje ocenjivač posle razgovora s službenikom, pre početka svakog perioda za ocenjivanje, a najkasnije 15 dana posle početka perioda za ocenjivanje.
Postavljeni radni ciljevi unose se, prema redosledu njihovog značaja, u poseban akt koji potpisuju ocenjivač i službenik, čime službenik potvrđuje da je upoznat sa godišnjim ciljevima. Primerak akta sa utvrđenim radnim ciljevima ocenjivač dostavlja unutrašnjoj jedinici u organu, službi i organizaciji koja je zadužena za upravljanje ljudskim resursima da bi ga priložila u personalni dosije službenika, dok po jedan primerak akta zadržavaju ocenjivač i službenik.
U članu 24. iste Uredbe se kaže da pošto istekne period za ocenjivanje, ocenjivač priprema izveštaj o ocenjivanju službenika. Izuzetno, izveštaj o ocenjivanju priprema se prevremeno, u roku od 10 dana po isteku kvartala, ako ocenjivač u jednom kvartalu vrednuje službenika za rezultate postignute u izvršavanju poslova radnog mesta i postavljenih ciljeva najnižom ocenom. Izveštaj o ocenjivanju sadrži predlog ocene službeniku i podatke značajne za predlaganje ocene, koji se odnose na primere stvarnog radnog ponašanja, odnosno ostvarenih rezultata. Izveštaj o ocenjivanju u smislu stava 1. ovog člana (Obrazac 1.) i Izveštaj o prevremenom ocenjivanju u smislu stava 2. ovog člana (Obrazac 3.) odštampan je uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.
Na osnovu čl. 30. iste Uredbe službenik unosi u izveštaj o ocenjivanju svoje komentare na izveštaj i ako se ne slaže s predloženom ocenom ili komentarima ocenjivača, razloge svog neslaganja. Službenik upisuje ispod svog komentara datum kad je dao komentar i potpisuje se, posle čega ocenjivač potpisuje izveštaj o ocenjivanju.
Na osnovu čl. 31. iste Uredbe ocenjivač dostavlja bez odlaganja potpisan izveštaj o ocenjivanju kontroloru. U roku od deset dana od dana kada je primio izveštaj o ocenjivanju kontrolor proverava izveštaj, rešava moguće nesuglasice između ocenjivača i službenika i upisuje u izveštaj svoje komentare na predloženu ocenu i izveštaj.
Članom 35. iste Uredbe uređen je postupak donošenja rešenja. Rukovodilac organa, pošto od jedinice za upravljanje ljudskim resursima primi pravilno pripremljen izveštaj o ocenjivanju, donosi rešenje kojim službeniku određuje ocenu. Predlog rešenja kojim se službeniku određuje ocena priprema jedinica za upravljanje ljudskim resursima.
Rešenje o ocenjivanju se svakako donosi, bez obzira da li je službenik potpisao listu radnih ciljeva ili ne. U tim izuzetnim slučajevima, kada nije postignuta saglasnost u pogledu radnih ciljeva, ocenjivač će ih utvrditi jednostrano. Službeniku svakako ostaje opcija da izjavi žalbu nadležnoj žalbenoj komisiji na rešenje kojim mu je određena ocena u roku od osam dana od dana kada je primio rešenje, u kojoj će između ostalog kao argument navesti i razloge zbog kojih se nije saglasio sa listom radnih ciljeva.