Pitanja i odgovori

Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.

Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.

Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.

Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org

Postavite pitanje

Baza pitanja i odgovora

Urbanizam, izgradnja i stanovanje

U čijoj nadležnosti je sanacija objekta osnovne ili srednje škole, ako je imalac prava na objektu 1/1 Republika Srbija, odnosno da li se škola za saglasnost i potrebna finansijska sredstva prvo obraća nadležnom ministarstvu ili lokalnoj samoupravi?

Nadležnost za sanaciju objekata osnovnih i srednjih škola u Republici Srbiji zavisi od osnivača škole. Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, osnivač može biti Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.

U slučaju kada je Republika Srbija osnivač škole, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je odgovorno za finansiranje delatnosti ustanove, uključujući i sredstva za investiciono održavanje, odnosno sanaciju objekata.

Međutim, jedinice lokalne samouprave, takođe mogu učestvovati u finansiranju određenih aktivnosti vezanih za škole na njihovoj teritoriji, posebno kada je reč o investicionom održavanju objekata.

Shodno tome, škola bi trebalo da se prvo obrati svom osnivaču, u ovom slučaju Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, radi dobijanja saglasnosti i potrebnih finansijskih sredstava za sanaciju objekta.

Paralelno, preporučuje se da škola kontaktira i lokalnu samoupravu, kako bi istražila mogućnosti dodatnog sufinansiranja ili podrške za planirane radove na sanaciji.

Sistem lokalne samouprave

Poštovani, S obzirom da je članom 69. stavom 1. Zakona o lokalnim izborima predviđeno da Skupština donosi odluku kojom konstatuje da je odborniku prestao mandat odmah nakon što primi obaveštenje o razlozima za prestanak njegovog mandata, na sednici koja je u toku, odnosno na prvoj narednoj sednici, molim Vas za pojašnjenje da li je nakon podnošenja usmene ostavke odbornika potrebno glasanje, odnosno na koji način skupština konstatuje da je odborniku prestao mandat, a ukoliko je glasanje o ostavci, odnosno o prestanku mandata neophodno, da li i odbornik koji je podneo usmenu ostavku može učestvovati u glasanju?

Članom 69. Zakona o lokalnim izborima („Službeni glasnik RS“, br. 14/22 i 35/24) propisano je da skupština donosi odluku kojom konstatuje da je odborniku prestao mandat odmah nakon što primi obaveštenje o razlozima za prestanak njegovog mandata, na sednici koja je u toku, odnosno na prvoj narednoj sednici (stav 1) i da se odluka kojom se konstatuje da je odborniku prestao mandat objavljuje na veb-prezentaciji Republičke izborne komisije (stav 2).

Članom 33. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 129/07, 83/14 – dr. zakon, 101/16 – dr. zakon, 47/18 i 111/21 – dr. zakon) propisano je:

  • da skupština opštine odlučuje ako sednici prisustvuje većina od ukupnog broja odbornika (stav 1),

  • da se odluke donose većinom glasova prisutnih odbornika, ukoliko zakonom ili statutom nije drukčije određeno (stav 2),

  • da se o donošenju statuta, budžeta, prostornih i urbanističkih planova odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika (stav 3).

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, nesporno je da skupština opštine, odnosno grada, prestanak mandata konstatuje donošenjem odluke glasanjem odbornika na sednici kojoj prisustvuje većina od ukupnog broja odbornika. Ovo pravilo važi i za slučaj iz člana 68. stav 4. Zakona o lokalnim izborima, kojim je propisano da odbornik može podneti ostavku i usmeno na sednici skupštine.

Imajući u vidu da je odredbom člana 68. stav 6. Zakona o lokalnim izborima propisano da odborniku mandat prestaje onog dana kada podnese ostavku, to znači da taj odbornik ne može da učestvuje u glasanju, odnosno donošenju odluke o prestanku svog mandata, s obzirom na to da mu je, prema citiranoj zakonskoj odredbi, mandat prestao samim saopštavanjem usmene ostavke na sednici skupštine opštine/grada, što znači da je odluka o konstatovanju prestanka mandata deklarativnog, a ne konstitutivnog karaktera.

Ukazujemo i na to da je članom 71. Zakona o lokalnim izborima predviđeno pravno sredstvo kada skupština ne donese odluku da je odborniku prestao mandat. Tako je stavovima 1. i 2. ovog člana propisano da ako skupština odluku kojom konstatuje da je odborniku prestao mandat ne donese u roku koji je predviđen ovim zakonom, podnosilac izborne liste sa koje je taj odbornik izabran ili taj odbornik mogu zahtevati da skupština donese odluku kojom konstatuje da je tom odborniku prestao mandat u roku od tri dana od dana kada primi njihov zahtev (stav 1), te ako skupština ni po zahtevu ne donese odluku kojom konstatuje da je odborniku prestao mandat, podnosilac zahteva da se takva odluka donese može podneti žalbu višem sudu na čijem se području nalazi sedište skupštine u roku od sedam dana od dana kada je istekao rok za donošenje te odluke po zahtevu (stav 2).

Sistem lokalne samouprave

Zaposlena u ustanovi kulture je navršila 35.god.u radnom odnosu a od toga 5.god u bivšoj SFRJ sadašnjoj BiH od 1986-91.god. Te godine su upisane i overene u radnoj knjižici. Da li poslodavac može priznati pravo na jubilarnu nagradu za 35.god.u radnom odnosu na osnovu radne knjižice s obzirom da te godine nisu upisane u M4, M1 i M2 obrascu iz PIA?

Članom 31. stav 1. tačka 2) Posebnog kolektivnog ugovora za ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 3/2022 i 114/2023) predviđeno je da zaposlenima pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to: (1) za 10 godina rada provedenog u radnom odnosu, jedna plata; (2) za 20 godina rada provedenog u radnom odnosu, dve plate; (3) za 30 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri plate; (4) za 35 godina rada provedenog u radnom odnosu, tri i po plate; (5) za 40 godina rada provedenog u radnom odnosu, u visini podtačke (4) ove tačke. Platom u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se prosečna mesečna plata zaposlenog, odnosno zaposlenih u ustanovi, odnosno prosečna zarada u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republičkog organa nadležnog za statistiku, u prethodnih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem se isplaćuje jubilarna nagrada, u zavisnosti šta je za zaposlenog povoljnije. Visina pomoći u toku godine, u slučajevima utvrđenim u stavu 1. tački 1) podtač. 1-6. ovog člana, priznaje se na osnovu uredne dokumentacije, a najviše do visine dva neoporezovana iznosa predviđena Zakonom o porezu na dohodak građana.

Dakle, pomenutim kolektivnim ugovorom predviđeno je da se jubilarna nagrada isplaćuje na osnovu uredne dokumentacije, što je rukovodilac ustanove dužan da ceni u svakom konkretnom slučaju.

Sistem lokalne samouprave

Zaposleni je u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca u toku 2024. godine ostvario pravo na solidarnu pomoć za nabavku medicinsko-tehničkih pomagala (zaposleni ima pravo na solidarnu pomoć, između ostalog, i za slučaj nabavke medicinsko-tehničkih pomagala koja su definisana Pravilnikom o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog osiguranja, za zaposlenog ili člana njegove uže porodice). Krajem 2024. godine potpisan je Ugovor o izmenama i dopunama Kolektivnog ugovora kod poslodavca koji je stupio na snagu 30.12.2024. godine, kojim je propisano: „Zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć za nabavku medicinskog pomagala ne može ostvariti pravo za člana uže porodice po istom osnovu u periodu od pet godina, kao i zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć iz člana 47. stava 1. tačke 2. ovog ugovora za člana uže porodice, ne može po istom osnovu ostvariti pravo za sebe u periodu od pet godina“. Da li to znači da zaposleni koji je podneo zahtev za solidarnu pomoć po ovom osnovu za nabavku pomagala za dete u januaru mesecu 2025. godine ne može da ostvari pravo u periodu od pet godina? Ili odredba Kolektivnog ugovora o izmenama i dopunama Kolektivnog ugovora važi za buduće, odnosno od stupanja na snagu istog, jer je zaposleni ostvario pravo po tada važećem Kolektivnom ugovoru?

Ustav Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 98/2006 i 115/2021) u članu 197. kaže da zakoni i svi drugi opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo. Izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona. Odredba krivičnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je blaža za učinioca krivičnog dela. S obzirom da je Kolektivni ugovor o izmenama i dopunama Kolektivnog ugovora kod poslodavca („Sl. list opštine Ivanjica“, br. 13/2024) stupio na snagu 30.12.2024. godine, sve odredbe iz ovog kolektivnog ugovora proizvodiće dejstvo od tog datuma.

Članom 49. Kolektivnog ugovora kod poslodavca („Sl. list opštine Ivanjica“, br. 10/2023 i 13/2024) predviđeno je da se solidarna pomoć u toku godine za slučaj nabavke medicinsko-tehničkih pomagala koja su definisana Pravilnikom o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog osiguranja, za zaposlenog ili člana njegove uže porodice, priznaje na osnovu uredne dokumentacije, u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu opštine Ivanjica, u visini jedne prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike. Uredna dokumentacija u smislu ovog člana je: zahtev za solidarnu pomoć, izveštaj lekara specijaliste ili otpusna lista iz bolnice, kao i drugi dokazi kojima se utvrđuje da je zaposleni ili član njegove uže porodice ostvario pravo na nabavku ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju, u skladu sa uslovima iz Pravilnika o medicinsko-tehničkim pomagalima.

Zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć iz člana 47. stava 1. tačke 2. ovog ugovora ne može ostvariti pravo za člana uže porodice po istom osnovu u periodu od pet godina, kao i zaposleni koji je ostvario pravo na solidarnu pomoć iz člana 47. stava 1. tačke 2. ovog ugovora za člana uže porodice, ne može po istom osnovu ostvariti pravo za sebe u periodu od pet godina.

Kako ranije odredbe člana 49. nisu sadržale ograničenja iz stava 3, zaposleni koji u 2025. godini podnese zahtev za solidarnu pomoć za slučaj nabavke medicinsko-tehničkih pomagala koja su definisana Pravilnikom o medicinsko-tehničkim pomagalima koja se obezbeđuju iz sredstava obaveznog osiguranja za člana uže porodice, moći će da ostvari to pravo bez obzira na to što je to pravo ostvario za sebe u prethodnoj 2024. godini (pre izmena i dopuna Kolektivnog ugovora), jer tada nije važilo ograničenje od pet godina za ostvarivanje tog prava za člana uže porodice. Ograničenje iz člana 49. stav 3. Kolektivnog ugovora u ovom konkretnom slučaju posmatraće se od prava ostvarenog u 2025. godini.

Urbanizam, izgradnja i stanovanje

Zakonom o. planiranju i izgradnji članom 146. predviđeno je da .....Postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama, balon hala sportske namene, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju rečnih agregata i plovila na vodnom zemljištu, obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave. Stav 2. predviđa da - Manji montažni objekti iz stava 1. ovog člana su: objekti montažno demontažnog tipa, i to isključivo kiosci do 10,5 m2, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar koji se postavlja i uklanja na osnovu programa koji donosi jedinica lokalne samouprave na period od najduže deset godina. Odlukom o privremenim objektima opština Prijepolje, definisano je za koje privremen objekte se ne donosi Program gde su, između ostalog, navedene i letnje bašte. U praksi se prilikom primene Odluke pojavio problem, odnosno u Odeljenju za urbanizam smatraju da Odluka – član 28. nije u skladu sa Zakonom sa navedenim članom 146. Zakona i da bi za letnje bašte trebalo doneti program za postavljanje. Pitanje: Ako je članom 146. stavom 1. rečeno da jedinice lokalne samouprave obezbeđuju i uređuju način postavljanja privremenih objekata, a stavom 2. da se postavljanje i uklanjanje vrši na osnovu Programa….da li je dovoljno i u skladu sa Zakonom da Odluka upućuje na to da se za letnje bašte ne donosi Program, s obzirom da zakon kaže da to uređuje jedinica lokalne samouprave. Kod letnjih bašti postoji problem za donošenje programa jer prosto nije moguće predvideti lokacije na kojima će se javiti potreba za postavljanjem letnjih bašti. Uvidom u akta drugih lokalnih samouprava utvrdili smo i da takođe nisu donosili program za letnje bašte već su Odlukama definisali pravila za postavljanje letnjih bašti.

Članom 146. Zakona o planiranju i izgradnji je propisano da postavljanje i uklanjanje manjih montažnih objekata privremenog karaktera na javnim i drugim površinama, balon hala sportske namene, nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prevozu, objekata za deponovanje i separaciju rečnih agregata i plovila na vodnom zemljištu, obezbeđuje i uređuje jedinica lokalne samouprave.

Manji montažni objekti iz stava 1. ovog člana su: objekti montažno demontažnog tipa, i to isključivo kiosci do 10,5 m2, bašte ugostiteljskih objekata, tezge i drugi pokretni mobilijar koji se postavlja i uklanja na osnovu programa koji donosi jedinica lokalne samouprave na period od najduže deset godina.

Jedinica lokalne samouprave treba da donese program postavljanja montažnih objekata. U ovom programu mogu biti navedene lokacije na kojima je moguće postavljanje montažnih objekata (uključujući i letnje bašte) pod određenim uslovima.

U prilogu dostavljamo kao primer Program postavljanja letnjih bašti koji je donela skupština grada Kragujevca, a koji vam može poslužiti kao ugledni primerak.