Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeAko se program rada gradskih granskih saveza sastoji iz više programskih celina, da li savez može da podnese zahtev za izmenu (prenamenu) sredstava sa jedne programske celine na drugu i da tom prilikom izmeni finansijski plan (strukturu troškova), tj. zahteva novu vrstu troška?
U skladu sa čl. 32. st. 7-12. Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta, nosilac godišnjeg programa može u toku godine da podnese zahtev za izmenu i/ili dopunu odobrenog godišnjeg programa, uključujući i budžet (finansijski plan) programa, ukoliko objektivne okolnosti to zahtevaju, sa opisom razloga usled kojih zahteva izmenu i/ili dopunu odobrenog godišnjeg programa. Pod objektivnim okolnostima naročito se podrazumevaju: novonastale aktivnosti koje nisu mogle da budu planirane pri predlaganju godišnjeg programa, uopšte ili na odgovarajući način, a koje utiču na kvalitet realizacije ciljeva i efekata godišnjeg programa, povećanje broja učesnika u realizaciji godišnjeg programa koji su neophodni za uspešnu realizaciju ciljeva i efekata odobrenog godišnjeg programa, obezbeđenje neophodnih uslova za realizaciju godišnjeg programa (smeštaj, zakup, prevoz, medicinska zaštita, i dr.), nužnost dodatnog angažovanja partnerskih organizacija na realizaciji godišnjeg programa, vreme realizacije godišnjeg programa i dinamiku realizacije, obuhvat lica koja su korisnici efekata godišnjeg programa, finansijski plan programa (po izvorima i vrstama troškova) i dinamički plan korišćenja sredstava, kao i druge okolnosti koje su od značaja za uspešno realizovanja ciljeva i postizanje planiranih rezultata odobrenog godišnjeg programa. Uz zahtev za izmenu/dopunu programa nosilac godišnjeg programa obavezno podnosi predlog revidiranog odobrenog godišnjeg programa na odgovarajućem propisanom obrascu utvrđenom Pravilnikom. O zahtevu se sprovodi procedura i odlučuje u skladu sa redovnom procedurom za odobravanje programa ukoliko se istim zahteva izmena budžeta programa koja podrazumeva povećanje odobrenih sredstava. Ukoliko se zahtev odobri, nadležni organ JLS sa nosiocem godišnjeg programa zaključuje aneks ugovora. Ako su nosiocu programa po zahtevu odobrena manja sredstva od sredstava navedenih u zahtevu, nosilac programa je obavezan da pre zaključenja aneksa ugovora podnese revidirani predlog programa, a u suprotnom će se smatrati da je odustao od zaključenja aneksa ugovora.
Da li se za svaku uplatu koju klub dobije podnosi periodični izveštaj kako bi mu se uplatila sledeća rata?
Prema čl. 34. st. 2-4. Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se ostvaruje opšti interes u oblasti sporta, a u vezi čl. 138. st. 1. Zakona o sportu, periodični izveštaj o realizaciji programa se podnosi u roku od 15 dana po isteku svakog kvartala u toku realizacije programa, na propisanom obrascu, ako ugovorom o realizaciji programa nije drugačije ugovoreno ili ako nije od nosioca zatraženo vanredno podnošenje izveštaja. JLS može zatražiti da se uz periodični izveštaj dostavi i celokupna dokumentacija vezana za izvršena plaćanja (izvodi, računi i dr.). Naredna avansna uplata budžetskih sredstava se neće uplaćivati onim nosiocima programa koji ne dostave periodični izveštaj.
Ukoliko se rebalansom buđžeta planiraju dodatna finansijska sredstva za finansiranje sportskih udruženja, da li JLS može u toku jedne godine da raspiše dva javna poziva za podnošenje godišnjih programa?
U skladu sa članom 113. i 117. Zakona o sportu, godišnji programi se izvršavaju prema propisanom programskom kalendaru, a ne putem javnih poziva. Samo se posebni programi izvršavaju po javnom pozivu. Ako se rebalansom budžeta obezbede dodatna srestva za finansiranje sporta u JLS, ona mogu da se koriste sa finansiranje godišnjih programa iz čl. 114. stav 3. Zakona o sportu, ili za naknadno proširenje programskih aktivnosti iz već odobrenih godišnjih programa, u skladu sa članom 32. Pravilnika o odobravanju i finansiranju programa kojima se zadovoljava opšti interes u oblasti sporta.
Šta se dešava ako JLS nema teritorijalni sportski savez? Kako se onda podnose godišnji programi?
Prema članu 138. stav 5. Zakona o sportu, predloge godišnjih programa organizacija u oblasti sporta sa teritorije JLS podnosi nadležni teritorijalni sportski savez JLS. Prema čl. 138. stav 6. Zakona o sportu, pod nadležnim teritorijalnim sportskim savezom za JLS smatra se onaj teritorijalni sportski savez koji je učlanjen u Sportski savez Srbije.
Članom 102. stav 3. tačka 10) Zakona o sportu propisano je da Sportski savez Srbije privremeno ostvaruje nadležnosti teritorijalnog sportskog saveza jedinica lokalne samouprave (pa i predlaganje programa) u jedinici lokalne samouprave u kojoj nije obrazovan teritorijalni sportski savez. Za preuzimanje nadležnosti od strane Sportskog saveza Srbije potrebno je da Ministarstvo omladine i sporta rešenjem utvrdi ispunjenost uslova za privremeno ostvarivanje nadležnosti (čl. 102. st. 5. Zakona o sportu).
Ako škole imaju status sportske organizacije i odobri im se godišnji program, kako će ovu vrstu finansiranja budžet grada videti s obzirom da su škole indirektni korisnici budžeta?
Prema članu 143. stav 14. Zakona o sportu, u odnosu na organizovane vannastavne sportske aktivnosti učenika kroz školske sportske sekcije, udruženja i ekipe, kao i u odnosu na obavljanje stručnog rada u sportu, škole imaju status organizacija u oblasti sporta, u skladu sa zakonom.
Članom 137. stav 1. tačka 6) i st. 2. Zakona o sportu propisano je da školski sport (unapređenje fizičkog vežbanja, rad školskih sportskih sekcija i društava, opštinska, gradska i međuopštinska školska sportska takmičenja i dr.) predstavlja potrebu i interes građana u oblasti sporta za čije zadovoljavanje JLS obezbeđuje u svom budžetu odgovarajuća sredstva.
Prema čl. 138. stav 5. Zakona o sportu, finansiranje zadovoljavanja potreba i interesa građana u oblasti školskog sporta vrši se preko godišnjih programa organizacija u oblasti sporta. Dakle, kako škola po samom Zakonu o sportu ima status organizacije u oblasti sporta ona može da bude nosilac godišnjeg programa školskog sporta koji bi se finansirao iz budžeta JLS predviđenog za finansiranje programa organizacija u oblasti sporta.