Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeAko se nalog šalje poštom kod kancelarijskog nadzora, da li je dan započinjanja nadzora onda dan izvršenja dostavljanja po ZUP-u?
Odredbom člana 18. Zakona o inspekcijskom nadzoru propisano je da inspekcijski nadzor počinje kad inspektor uruči nadziranom subjektu, odnosno prisutnom licu nalog za inspekcijski nadzor. S tim u vezi, kada se radi o kancelarijskom nadzoru u kome se nalog šalje poštom, inspekcijski nadzor počinje kada nadzirani subjekat primi nalog za inspekcijski nadzor što se dokazuje povratnicom kojom nadzirani subjekat potvrđuje potpisom i pečatom sportske organizacije (ili samo potpisom) da je dana navedenog u povratnici primio nalog.
Nakon izvršenog redovnog nadzora i konstatovanja zakonitosti, da li treba da se donese rešenje shodno odredbi čl. 35. Zakona o sportu ili se isto rešenje donosi samo na zahtev nadziranog subjekta?
Odredbom člana 35. stav 1. Zakona o sportu propisano je da sportska organizacija može obavljati sportske aktivnosti i sportske delatnosti ako, u skladu sa ovim zakonom i sportskim pravilima, ima: učlanjene ili ugovorom angažovane sportiste; angažovane sportske stručnjake u zavisnosti od vrste delatnosti; obezbeđen odgovarajući prostor, odnosno sportske objekte i sportsku opremu; odgovarajuću unutrašnju organizaciju i finansijska sredstva, ako učestvuje u sportskim takmičenjima; osiguranu bezbednost sportista i drugih učesnika pri obavljanju sportskih aktivnosti i delatnosti; odgovarajući broj životinja u sportu u kojem učestvuju životinje.
Stavom 4. ovog člana propisano je da ispunjenost uslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje rešenjem sportski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora.
Na osnovu navedenog proizilazi da posle izvršenog redovnog nadzora i konstatovanja zakonitosti sportski inspektor donesi rešenje shodno odredbi čl. 35. Zakona o sportu. Takođe, rešenje se može doneti i na zahtev nadziranog subjekta po sprovedenom inspekcijskom nadzoru.
Da li zapisnik o inspekcijskom nadzoru mora potpisati predstavnik nadziranog subjekta i ako mora zašto?
Mišljenja smo da potpisivanje zapisnika o inspekcijskom nadzoru od strane nadziranog subjekta (stranke), odnosno njegovog zastupnika ili predstavnika (prisutnog lica) nije neophodno, da potpis nadziranog subjekta na zapisniku o inspekcijskom nadzoru nije uslov njegove pravne valjanosti i da netraženje inspektora da nadzirani subjekat potpiše zapisnik i, posledično, nepotpisivanje zapisnika od strane nadziranog subjekta nije povreda postupka i ne vodi ka poništavanju rešenja donetog u tom postupku inspekcijskog nadzora.
Naime, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru („Službeni glasnik RS“, br. 36/15, 44/18 – dr. zakon i 95/18) brisane su odredbe čl. 35. i 14. ovog zakona, koje su se ticale potpisivanja zapisnika i kontrolne liste, kao sastavnog dela zapisnika. Time, ovaj zakon - koji je opšti (sistemski) zakon u oblasti inspekcijskog nadzora - ne sadrži obavezu inspektora (ovlašćenog službenog lica) da traži da nadzirani subjekat (stranka), odnosno njegov zastupnik ili predstavnik (prisutno lice) potpiše zapisnik, kao i kontrolnu listu – koja je sastavni deo zapisnika, niti obavezu nadziranog subjekta da potpiše zapisnik o inspekcijskom nadzoru.
Važeći Zakon o opštem upravnom postupku u članu 63. stav 2, kojim se uređuju sastavni delovi zapisnika i Zakon o inspekcijskom nadzoru u članu 35. stav 2, kojim se uređuju sastavni delovi zapisnika o inspekcijskom nadzoru, ne predviđaju potpis stranke, odnosno nadziranog subjekta kao obavezan sastavni deo zapisnika, niti kao uslov njegove punovažnosti i dokazne snage.
Takođe, Zakon o opštem upravnom postupku u članu 63. stav 4. propisuje da je zapisnik koji je sačinjen saglasno propisu - javna isprava i dokaz o toku i sadržini preduzetih radnji i datih izjava, izuzev u delovima na koje je stavljena primedba, ne navodeći potpis stranke kao uslov za svojstvo javne isprave, odnosno pravnu valjanost zapisnika i tačnost podataka sadržanih u njemu. Imajući izloženo u vidu, primenom jezičkog, sistemskog, ciljnog i istorijskog tumačenja zaključujemo da inspektor ima ovlašćenje i mogućnost, ali ne i obavezu (dužnost), da ponudi, predloži ili zatraži od nadziranog subjekta (stranke) da potpiše zapisnik o inspekcijskom nadzoru, pa ako se inspektor koristi tim ovlašćenjem i mogućnošću a nadzirani subjekat odbije da potpiše zapisnik ili ode sa mesta preduzimanja radnje pre nego što je zapisnik zaključen, inspektor to unosi u zapisnik, sa razlozima zbog kojih je odbijeno potpisivanje zapisnika.
Da li "klubovi" koji su registrovani pre stupanja na snagu zakona moraju imati potvrdu granskog saveza da kontinuirano učestvuju u sportskim takmičenjima? Odnosno, ako tu potvrdu nemaju, da li moraju menjati svoj naziv (izbaciti reč klub)? Takođe, da li već registrovana Sportska organizacija koja učestvuje u sportskim takmičenjima a koja u nazivu ispred reči "klub" ne sadrži naziv sportske grane ili discipline u kojoj se takmiči, u obavezi da izmeni svoj naziv tj. uskladi sa novim zahtevom, ili se pak to odnosi samo na novoosnovane organizacije?
Članom 181. Zakona o sportu propisano je da su: "Postojeće organizacije u oblasti sporta dužne da usklade svoju organizaciju, rad i opšte akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona".
Ta obaveza postoji i za već postojeće sportske klubove koji u svom nazivu do sada nisu imali naznačeno u kojoj grani sporta se takmiče.
Osim toga, postoji obaveza sportskih organizacija koje su od ranije u svom nazivu imale reč "klub", da podnesu potvrdu nadležnog granskog saveza u okviru čijeg takmičenja su učesnici, ne samo za nove već i za ranije osnovane klubove. Ako ranije osnovani sportski klub ne učestvuje u takmičenjima i ne poseduje potvrdu o tome, moraće sam da izmeni svoj naziv i izbaci reč "klub".
U suprotnom, sportski inspektor će pri vršenju inspekcijskog nadzora naložiti promenu naziva.
Sportski klub želeo bi da angažuje trenera. Da li Spotrski klub može sa licem koje želi da angažuje kao trenera da zaključi ugovor o radu na pola radnog vremena? Ukoliko bi bilo stručno angažovanje (nema ugovora o radu) da li u tom slučaju može da se vodi kao nezaposleno lice i ostvari pravo na zdravstvenu knjižicu preko Nacionalne službe za zapošljavanje?
Zakon o sportu propisao je članom 31. mogućnost zaključivanja ugovora o radu između sportske organizacije i sportskog stručnjaka (trenera). Stavom 2. istog člana Zakona propisano je da sportski stručnjak zasniva radni odnos sa organizacijom u oblasti sporta zaključenjem ugovora o radu, na neodređeno vreme ili na određeno vreme najduže do pet godina, dok je stavom 3. određeno da se na zaključenje ugovora između sportskog stručnjaka i organizacije u oblasti sporta shodno primenjuju odredbe Zakona koje uređuju materiju zaključenja ugovora između sportiste i sportske organizacije. Član 31. stav 15. Zakona propisuje da se radno vreme, odmori, odsustva i druga prava i obaveze sportskog stručnjaka prema organizaciji u oblasti sporta sa kojom ima zaključen ugovor o radu, prilagođavaju režimu sportskih priprema, odnosno takmičenja. Ta odredba zapravo daje odgovor na pitanje da li sportski klub može sa trenerom da zaključi ugovor o radu "na pola radnog vremena". Radno vreme trenera u klubu u svakom slučaju ne mora biti osmočasovno dnevno radno vreme niti se insistira da bude puno radno vreme u smislu odredbi Zakona o radu. Odredbe Zakona o sportu koje uređuju radnopravni status trenera predstavljaju tzv. lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o radu. Sportski klub može zaključiti ugovor o radu sa trenerom i u okviru ugovora precizirati manji broj radnih časova nedeljno i za takvo angažovanje ugovoriti odgovarajuću zaradu koja zavisi od saglasnosti volja ugovornih strana. To je ujedno i najbolje rešenje kada je reč o obezbeđivanju svih prava po osnovu rada treneru, pa i prava na zdravstveno osiguranje i posedovanje zdravstvene knjižice.
Trener može da zaključi sa sportskim klubom i ugovor o stručnom angažovanju, a u skladu sa članom 31. stavom 5. Zakona koji propisuje da se bavljenje stručnim radom u skladu sa ugovorom o stručnom angažovanju smatra radom van radnog odnosa, u skladu sa zakonom. To znači da tako angažovan trener ne može imati status nezaposlenog lica pred Nacionalnom službom za zapošljavanje i da po osnovu nezaposlenosti u tom slučaju ne može dobiti zdravstvenu knjižicu.
Članom 31. stav 6. ovog Zakona predviđena je imogućnost da se trener može baviti stručnim radom u sportskoj organizaciji kao član sportskog udruženja bez ugovora, ali da tada sportska organizacija mora da donese odluku o imenovanju sportskog stručnjaka za obavljanje određenog sportskog zanimanja u sportskoj organizaciji, u skladu sa Zakonom o sportu i sportskim pravilima. U takvom slučaju trener radi bez ugovora i ima status nezaposlenog lica, ali u tom slučaju nema prava na bilo kakvu zaradu, niti na ostala prava po osnovu rada koji faktički vrši u klubu kao njegov član - sportski stručnjak.