Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjeNa koji način se vrši obračun komunalne takse u slučaju kada poreski obveznik ima kompleks proizvodnih hala koje se nalaze jedna pored druge? I, da li se u slučaju kad preduzetnici imaju izdvojena poslovna mesta, a istu adresu i različite šifre obavljanja delatnosti, izlazi na teren i utvrđuje da li na svakoj hali ili objektu postoji istaknuta firma ili postoji neki drugi način kako postupati u navedenoj situaciji?
Zakonom o finansiranju lokalne samouprave propisano je plaćanje lokalne komunalne takse za isticanje firme na poslovnom prostoru (tzv. firmarine). U članu 16. ovog Zakona navedeno je da je firma, svaki istaknuti naziv ili ime koje upućuje na to da pravno ili fizičko lice obavlja određenu delatnost. Ako se na jednom poslovnom objektu nalazi više istaknutih firmi istog obveznika, taksa se plaća samo za jednu firmu.
U skladu s navedenim, Zakon ograničava isticanje firme na jednom poslovnom objektu; ako je na jednom objektu istaknuto više naziva firme plaća se samo jedna firmarina (npr. ako se preduzeće nalazi u stanu a obeležje postavljeno na više mesta, npr. na sandučetu, na vratima stanaiI na ulazu u zgradu).
Za utvrđivanje firmarine prvi uslov je da je firma zaista i istaknuta što obveznik sam prijavljuje ili se utvrđuje uviđajem na licu mesta o čemu službeno lice sačinjava zapisnik.
Pored ispunjenja Zakonom propisanih uslova za plaćanje firmarine (visina godišnjeg prihoda, razvrstavanje i delatnost), vodi se računa i o prethodno navedenom, odnosno da se za jedan poslovni objekat može utvrditi samo jedna firmarina. Ako obveznik delatnost obavlja u više poslovnih objekata (bez obzira da li oni čine kompleks ili ne), tada se može utvrditi firmarina za svaki objekat posebno, ali samo pod uslovom da je na svakom objektu zaista i izvršeno isticanje firme o čemu mora postojati ili podneta prijava od strane obveznika ili dokaz pribavljen službenim putem - zapisnik o uviđaju.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Kako postupati u situaciji kada je poreski obveznik lokalnom odeljenju za administriranje izvornih prihoda uputio obaveštenje u kome navodi da je 2016. godine poklonio kuću svom sinu, koji ima uredno podnetu poresku prijavu, a njemu kao poreskom obvezniku - poklonodavcu, nastavljaju da se utvrđuju obaveze na ime poreza na imovinu za poklonjenu imovinu sve do 31.12.2020. godine? Podnosilac zahteva (poklonodavac) 2018. godine je ušao u reprogram duga, potpisao zapisnik o usaglašenom stanju duga i u toku 2019. namirio dug.
Članom 10a Zakona o porezima na imovinu propisano je da obaveza po osnovu poreza na imovinu prestaje danom kojim drugo lice stekne pravo na koje se porez plaća. Članom 10 istog Zakona je propisano da poreska obaveza nastaje, između ostalog, danom sticanja prava, a da se danom sticanja prava smatra dan zaključenja pravnog posla.
U konkretnoj situaciji je prvenstveno potrebno proveriti da li je 2016. godine zaista zaključen ugovor o poklonu, u smislu da je verodostojan I overen kod nadležnog organa. Ukoliko to jeste slučaj, onda su obaveze utvrđene poklonodavcu, koje se odnose na period nakon overe ugovora o poklonu, neosnovane jer za taj period ne postoji predmet oporezivanja za to lice i njih je potrebno stornirati (otpisati) u poreskom računovodstvu zajedno sa pripadajućom kamatom. Kod otpisa kamate obavezno se mora voditi računa o tome da je deo kamate otpisan po reprogramu. Vlasniku nepokretnosti, poklonoprimcu, treba utvrditi obavezu od dana sticanja nepokretnosti.
Licu – poklonodavcu je odobren reprogram za obaveze koje nisu osnovane (delom ili u celosti), ali je isti izvršen u celosti tako da to nije od uticaja na sprovođenje potrebnih korekcija. U skladu s navedenim nema osnova da se zbog reprograma obvezniku zadrže zaduženja za koja ne postoji predmet oporezivanja. Uplate izvršene po reprogramu namiriće druga dugovanja ili će ostati kao pretplata. Nakon knjiženja otpisa neosnovanih zaduženja, ukoliko ostane pretplata, ista može biti vraćena obvezniku. podneta prijava od strane obveznika ili dokaz pribavljen službenim putem - zapisnik o uviđaju.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Koju šifru prometa je potrebno koristiti prilikom prestanka poreske obaveze za deo duga na koji je obračunavana valorizacija? Da li je potrebno izvršiti otpis na osnovu dve šifre prometa, odnosno deo glavnog duga koristeći šifru 630 i valorizacijom koja se obračunavala na glavni dug u skladu sa uslovnim otpisom kamata i mirovanja poreskog duga; ili se sve otpisuje koristeći jednu šifru 630 - otpis glavnog duga?
Obzirom da u pitanju nije navedeno koji je osnov za prestanak poreske obaveze za deo duga na koji se obračunava valorizacija, razmotrićemo dve opcije.
U skladu s navedenim, prestanak poreske obaveze, odnosno glavnog duga koji u sebi sadrži I valorizaciju koja se odnosi na taj dug ili njegov deo, knjiži se u celosti bez odvajanja dela duga koji predstavlja valorizaciju.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
U slučaju kada se privredno društvo, koje je bilo u stečaju, proda po osnovu Ugovora o kupoprodaji stečajnog dužnika kao pravnog lica, da li se dugovi tog privrednog društva, ostvareni do dana prodaje po osnovu Ugovora, prenose na PIB stečajne mase ili u vanbilansnu evidenciju? U slučaju da se prenose u vanbilansnu evidenciju, na koji način tretirati uplate, koje su umesto na PIB stečajne mase, uplaćene na privredno društvo koje je bilo u stečaju?
Dugovi pravnog lica prodatog u postupku stečaja prenose se na PIB stečajne mase.
Pogledaj/preuzmi:
Uplate koje su greškom izvršene na PIB pravnog lica umesto na PIB stečajne mase, potrebno je preknjižiti direktno u aplikaciji, po zahtevu poreskog obveznika.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.
Da li je zakonskim okvirom predviđeno da organ lokalne samouprave nadležan za administriranje izvornih prihoda, podatke o prosečnim cenama nepokretnosti može tražiti od centralne Poreske Uprave? Ukoliko jeste, koji zakon uređuje pomenuto pitanje?
Pogledaj/preuzmi:
Bilten 10/2014.pdf (mišljenje po tačkom 2.)
Bilten 1/2016.pdf (mišljenje pod tačkom 2.)
Na osnovu navedenih mišljenja Ministarstva finansija, proizilazi da se podaci o cenama ostvarenim u prometu mogu dobiti od Poreske uprave (a ne i gotove prosečne cene). Svakako, nije preporuka tražiti od Poreske uprave da lokalu dostavi gotove prosečne cene bez podataka na koji način se do njih došlo, odnosno po osnovu kojih prometa i cena su one izračunate. Ukoliko lokalni poreski organ ipak ostane pri tome da traži od Poreske uprave da ona obračuna prosečne cene (uz napomenu da ovo nigde nije propisano), potrebno je tražiti i tabelarne podatke sa svim cenama u prometu, po zonama i vrstama nepokretnosti, na osnovu kojih bi bile izračunate konkretne prosečne cene.
Stranica sa pitanjima i odgovorima iz oblasti rada lokalne poreske administracije organizuje se kroz saradnju projekta „Institucionalna podrška SKGO-treća faza“ koji sprovodi SKGO i programa „Reforma poreza na imovinu“ koji sprovodi HELVETAS, a koje podržava Švajcarska Vlada.