Na ovoj stranici SKGO objavljuje odgovore Stručne službe SKGO na pitanja koja iz lokalnih uprava dobija u vezi sa funkcionisanjem lokalne samouprave u različitim oblastima i sa primenom nadležnosti i poslova gradova i opština.
Odgovori su dati polazeći od prethodnih iskustava, uvida i gledišta Stručne službe SKGO o primeni nadležnosti lokalne samouprave, od potvrđene dobre prakse u gradovima i opštinama, kao i od iskustava saradnje SKGO sa partnerima iz republičkih institucija i različitih organizacija koje sarađuju sa lokalnim vlastima u Srbiji. Odgovori Stručne službe SKGO ne predstavljaju zvanično tumačenje primene propisa koji uređuju rad lokalnih vlasti, nego njeno mišljenje u vezi sa konkretnim pitanjem koje je postavljeno.
Baza pitanja i odgovora može se pretraživati preko pojma koje se pojavljuje u određenom pitanju ili odgovoru i preko tematskih oblasti, odnosno podtema, koje čine delove nadležnosti lokalne samouprave u Republici Srbiji.
Sve predloge i komentare u vezi sa ovim servisom možete poslati na e-mejl pitaj@skgo.org
Postavite pitanjePredmetna parcela na kojoj je planirano izgradnja solarne elektrane 120 kW na krovu postojećih proizvodnih objekata je obuvaćena Prostornim planom i nalazi se u zoni poslovana gde je izgradnja jedino dozvoljena ako se lokacija urbanističko tehnički razradi kroz urbanistički projekat. Da li to znači da se lokacija mora prvo razraditi urbanističkim projektom da bi se dozvolila izgradnja ovakvog tipa objekta, iako se ne zauzima novo zemljište?
Solarna elektrana snage 12OkW predstavlja energetski objekat iz člana 2. stav 1. tačka 7) Zakona o planiranju i izgradnji i iz člana 2. stav 1. tačka 14) Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca – proizvođača i snabdevača („Sl. glasnik RS“, br. 83/21 i 74/22) za koji se ne izdaje energetska dozvola u smislu člana 30. stav 3. tač. 9) i 10) Zakona o energetici.
Ova solarna elektrana ne predstavlja dogradnju postojećeg prostora van postojećeg gabarita ili volumena objekta i stoga se prilikom izdavanja akta kojim se odobrava izvođenje radova na izgradnji primenjuju odredbe člana 69. Zakona o planiranju i izgradnji.
Kako se radi o posebnoj vrsti objekata smatramo da u slučaju solarne elektrane koja se postavlja na krov proizvodnih objekata (za koje je potrebno u smislu člana 135. Zakona o planiranju i izgradnji da su izgrađeni u skladu sa zakonom, sa upotrebnom dozvolom ili da su legalizovani odnosno ozakonjeni) nije potrebno izraditi Urbanistički projekat.
Kod privremenog priključka stambenih objekatata na infrastrukturu po Uredbi kako tretirati objekte koji su izgrađeni u zoni zaštite akumulacije jezera, tj. da li se oni mogu smatrati kao stambeni objekti?
Privremeno priključenje na infrastrukturne objekte je moguće isključivo za vlasnike porodičnih stambenih objekata i to porodičnih kuća namenjenih za stanovanje koje se koriste za tu namenu, a sastoje se od najviše dva stana, kao i za vlasnike posebnih delova objekta-stanova, koji su izgradnjom, odnosno kupovinom trajno rešavali svoje stambeno pitanje.
Privremeno priključenje je moguće samo za jedan objekat, odnosno jedan stan istog vlasnika koji koristi za stanovanje uz izjavu da time rešava svoje stambeno pitanje.
Na koji način se sačinjavaju i koja je sadržina kontrolnih listi koje se primenjuju u obavljanju poverenih poslova inspekscijskog nadzora i to u pogledu: naziva i oznake kontrolne liste, a i u pogledu navođenja organa koji vrši inspekcijsku kontrolu?
Označavanje kontrolnih lista koje je republička inspekcija sačinila za poverene poslove inspekcijskog nadzora nije uređeno Zakonom o inspekcijskom nadzoru, a ni dokumentima Koordinacione komisije (Metodološka objašnjenja za pripremu kontrolnih lista i Uputstvo KK za upravljanje kontrolnim listama inspekcija-izmenjeno i dopunjeno izdanje), što ima za posledicu neujednačeno postupanje inspekcija na lokalnom nivou.
Prema mišljenju Stručne službe SKGO, kontrolne liste za poverene poslove treba preuzeti i objaviti (bez obzira na odrednicu u Vodiču za primenu ZoIN i u Metodološkim objašnjenjenjima za pripremu kontrolnih lista da ih je „poželjno“ objaviti).
U ZoIN-u iz 2015. godine u članu 14. stav 3. bilo je propisano da sadržina kontrolne liste i činjenice konstatovane u njoj moraju biti overene potpisom inspektora, pa je i bilo logično da kontrolna lista za poverene poslove koju primenjuje inspektor JLS sadrži naziv opštinske/gradske uprave u kojoj je inspektor zaposlen, u suprotnom, potpisivao bi listu u ime ministrstva.
Bez obzira na to što je izmenama ZoIN iz 2018. godine ta odredba brisana, mišljenja smo da preuzeta kontrolna lista treba da sadrže naziv organa JLS, zatim naziv liste i njen broj (šifru) kako je u originalu navedeno, sa oznakom da je kontrolna lista preuzeta sa internet stranice republičke inspekcije ili Koordinacione komisije uz navođenje internet adrese na kojoj je objavljena.
Eventualno dodavanje novog broja na preuzetoj listi ne bi bilo opravdano s obzirom na to da su pomenutim Uputstvom za upravljanje kontrolnim listama (koje se prema tački 1.2. odnosi na sve inspekcije) precizno uređeni elementi od kojih se sastoji šifra kontrolne liste.
Sadržina kontrolne liste u pogledu pitanja i rubrika, a koja se odnosi isključivo na povrene poslove, ne može se menjati u inspekciji JLS.
Koji organ lokalne samouprave određuje predstavnike opštine koji će biti uključeni u rad Timova škole kao što su : Tim za samovrednovanje rada škole; Tim za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja; i niz drzgih timova koji u svom sastavu, pored ostalih članova, imaju i po jednog člana-predstavnika lokalne samouprave?
Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, član 130. stav 12: „Stručni aktiv za razvojno planiranje čine predstavnici nastvanika, vaspitača, stručnih saradnika, jedinice lokalne samouprave, učeničkog parlamenta i saveta roditelja. Članove stručnog aktiva za razvojno planiranje imenuje organ upravljanja.“ Istim članom zakona, stav 16. je propisano: „Tim čine predstavnici zaposlenih, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika, učeničkog parlamenta, jedinice lokalne samouprave, odnosno stručnjaka za pojedina pitanja.“
Aktima iz oblasti obrazovanja nije bliže uređeno na koji način se određuju predstavnik opštine koji će biti član stručnog aktiva za razvojno planiranje ili član nekog tima u predškolskoj ustanovi ili školi. Ova procedura može biti uređena Statutom ili drugim aktima JLS.
Uobičajena praksa je da načelnik društvenih delatnosti imenuje kompetentnog zapsolenog za predstavnika JLS u stručnom aktivu/timu obrazovne ustanove.
Ko vrši nadzor nad radom predsednika opštine, Opštinskog veća, a ko nad radom načelnika Opštinske uprave? Ko vrši nadzor nad radom Žalbene komisije? Ko vrši nadzor nad izvršenjem presude Upravnog suda iz radnog spora?
Članom 192. Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 i 115/2021) Vlada je dužna da obustavi od izvršenja opšti akt opštine za koji smatra da nije saglasan Ustavu ili zakonu i da u roku od pet dana pokrene postupak za ocenjivanje njegove ustavnosti ili zakonitosti. Vlada može, pod uslovima određenim zakonom, raspustiti skupštinu opštine. Istovremeno sa raspuštanjem skupštine opštine, Vlada imenuje privremeni organ koji obavlja poslove iz nadležnosti skupštine, vodeći računa o političkom i nacionalnom sastavu raspuštene skupštine opštine.
U skladu sa članom 2. Zakona o upravnoj inspekciji ("Sl. glasnik RS", br. 87/2011) upravna inspekcija je oblik nadzora nad sprovođenjem zakona i drugih propisa i postupanjem organa državne uprave, službi sudova, javnih tužilaštava, Republičkog javnog pravobranilaštva, službi Narodne skupštine, predsednika Republike, Vlade, Ustavnog suda i službi organa čije članove bira Narodna skupština (u daljem tekstu: državni organi), kao i organa teritorijalne autonomije i jedinica lokalne samouprave u vršenju poverenih poslova državne uprave i drugih imalaca javnih ovlašćenja, čije su sadržina, granice i ovlašćenja utvrđeni ovim i posebnim zakonima. Dalje je članom 19. istog zakona predviđeno da upravna inspekcija u obavljanju inspekcijskog nadzora nad primenom propisa u organima jedinica lokalne samouprave nadzire naročito: 1) usklađenost unutrašnje organizacije sa zakonom, drugim propisom i opštim aktom; 2) zakonitost raspoređivanja, premeštaja, preuzimanja i napredovanja zaposlenih i druga pitanja vezana za radne odnose; 3) obezbeđenje javnosti rada organa i tela; 4) postupanje po pritužbama na rad.
Nadzor nad radom opštinske uprave vrši opštinsko veće, što je propisano u članu 46. stav 1. tačka 4) Zakona o lokalnoj samoupravi.
U pogledu kontrole rada Upravnog suda, tj. protiv odluke Upravnog suda (presude ili rešenja) može se podneti zahtev za preispitivanje sudske odluke o kojem odlučuje Vrhovni sud sud, što je propisano članom 49. stav 1. Zakona o upravnim sporovima („Sl. glasnik RS“, br. 111/2009). Vrhovni kasacioni sud je od 11. maja 2023. godine, nastavio sa radom kao Vrhovni sud, nakon konstituisanja Visokog saveta sudstva, u skladu sa Zakonom o uređenju sudova („Sl. glasnik RS“, br. 10/23). Dakle, kontrolu rada Upravnog suda vrši Vrhovni sud.
Zakonom o upravnim sporovima ("Sl. glasnik RS", br. 111/2009) uređene su situacije aktivnog i pasivnog nepostupanja po presudama upravnog suda, kao i ovlašćenja suda u ovim situacijama. Članom 70. navedenog zakona utvrđeno je da ako nadležni organ posle poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda ili protivno primedbama suda u pogledu postupka, pa tužilac podnese novu tužbu, sud će poništiti osporeni akt i sam rešiti upravnu stvar presudom, osim ako to nije moguće zbog prirode te stvari ili je inače puna jurisdikcija zakonom isključena. Presuda doneta u slučaju iz stava 1. ovog člana u svemu zamenjuje akt nadležnog organa. Ako sud smatra da zbog prirode stvari ne može da sam reši upravnu stvar, dužan je da to posebno obrazloži. O slučaju iz stava 1. ovog člana sud izveštava organ koji vrši nadzor nad radom organa. Dok je članom 71. istog zakona predviđeno da ako nadležni organ posle poništenja upravnog akta ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, novi upravni akt ili akt o izvršenju presude donete na osnovu člana 43. ovog zakona, stranka može posebnim podneskom da traži donošenje takvog akta. Ako nadležni organ ne donese akt iz stava 1. ovog člana ni u roku od sedam dana od traženja stranke, stranka može posebnim podneskom da zahteva od suda koji je doneo presudu donošenje takvog akta. Po zahtevu stranke iz stava 2. ovog člana, sud će zatražiti od nadležnog organa obaveštenje o razlozima zbog kojih upravni akt nije doneo. Nadležni organ je dužan da ovo obaveštenje da odmah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako on to ne učini, ili ako dato obaveštenje, po nahođenju suda, ne opravdava neizvršenje sudske presude, sud će doneti rešenje koje u svemu zamenjuje akt nadležnog organa, ukoliko priroda stvari to dozvoljava. Sud će rešenje iz stava 3. ovog člana dostaviti organu nadležnom za izvršenje, i o tome istovremeno obavestiti organ koji vrši nadzor. Organ nadležan za izvršenje dužan je bez odlaganja da izvrši ovakvo rešenje.